BiHDruštvoPolitikaVijestiZanimljivosti

Šta se sprema s državnom imovinom? Na stolu i konkretan prijedlog za izuzeća od zabrane raspolaganja

Državna imovina je vrh piramide problema i političkih turbulencija u Bosni i Hercegovini. Nikada do kraja riješeno pitanje danas je ponovo u fokusu nakon sve učestalijih poziva da se zabrana raspolaganja državnom imovinom relaksira.

Odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine te na osnovu Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom nije dozvoljeno prodavati, graditi ili poduzimati bilo kakvu radnju u vezi imovine koja se vodi kao državna. No, entitet Republika Srpska, ali i dobar dio entiteta Federacije BiH, iako u nešto manjoj mjeri krši i odluke Ustavnog suda i zakona.

Politički dogovor u Parlamentu BiH je skoro nemoguće očekivati pa se godinama iščekuje da visoki predstavnik riješi ovo važno pitanje. Republika Srpska ne prihvata odluku o državnoj imovini već insistira da postoji samo imovina entiteta. U skladu s tim se i ponašaju, a država nema mehanizama da to spriječi.

Iz OHR-a do sada tišina i pozivi da se politički traži rješenje. U međuvremenu je formirana i komisija koja bi se tim pitanjem trebala baviti, no bez ikakvih konkretnih pomaka. Na terenu se s druge strane dešavaju sve veći pritisci investitora koji poručuju da ih neriješeno pitanje državne imovine koči te da su desetine milijardi eura investicija zarobljene.

Visoki predstavnik Christian Schmidt je u posljednjem izvještaju, koji je pripremio za Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija govorio upravo o ovom pitanju.

Trenutna situacija u kojoj je svako raspolaganje tom imovinom zabranjeno zbog odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine stavlja one koji se pridržavaju pravila u nepovoljan položaj. Zbog većeg stupnja poštivanja odluke Ustavnog suda i zabrane raspolaganja, Federacija Bosne i Hercegovine je izloženija negativnim ekonomskim posljedicama koje bi mogle dovesti do potpune blokade. U trenutnom političkom kontekstu, nerealno je očekivati da se sveobuhvatno rješenje o raspodjeli državne imovine može postići na državnoj razini uz suglasnost vlasti Republike Srpske. Međutim, za Bosnu i Hercegovinu je važno da se zabrana raspolaganja ublaži kako bi se osiguralo da vlasti koje se pridržavaju vladavine prava ne budu kažnjene i spriječene u pokretanju razvojnih projekata, istakao je Schmidt.

Šta se sprema

Ova poruka aludira i na pripremu terena za određene promjene. Takve intencije vidimo upravo u Federaciji BiH. Kako Klix.ba saznaje Schmidtu, ali i određenim državnim ustanovama je upućen prijedlog tzv. relaksacije zabrane raspolaganja državnom imovinom u vidu teksta izmjena i dopuna Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom.

Tako se predlaže ubacivanje jednog novog člana kojim bi se dopustilo korištenje državne imovine potrebne za izgradnju, održavanje i funkcionisanje javne infrastrukture.

To se konkretno odnosi na: autoceste, brze ceste i ostale ceste sa pratećim objektima, željeznice i željezničke infrastrukture sa pratećim objektima, aerodroma sa pripadajućom infrastrukturom i pratećim objektima, gasovoda, naftovoda i toplovoda, telekomunikacijske infrastrukture i elektroenergetskih objekata.

Cilj je da se sve navedeno izuzme od privremene zabrane raspolaganja.

U obrazloženju prijedloga izmjene zakona se naglašava da je titular i dalje država BiH, ali da se takvoj imovini može promijeniti namjena u skladu sa propisima entiteta, kantona i općina u svrhu korištenja za izgradnju, održavanje i funkcionisanje javne infrastrukture.

Kako saznajemo premijer Federacije BiH Nermin Nikšić je već pisao ovim povodom visokom predstavniku, tražeći ova izuzimanja.

I ako po strani stavimo stavove investitora, na ovaj način bi se u velikoj mjeri pogodovalo entitetu RS. Suštinski država bi pokazala da nema snagu da riješi to pitanje, već bi se na određeni način legalizovalo sve ono što radi RS, samo bi se to isto zakonski sada omogućilo i za FBiH, kao i RS. Entiteti i kantoni bi vodili ključnu riječ i donosili bi odluke.

Postavlja se pitanje da li je možda i ovo pitanje dio američkog plana kojeg evidentno provode.

Također, veoma važno pitanje u cijeloj priči jeste što niko ne zna da li je državna imovina založena kao kolateral za brojna zaduženja ili za neke arbitražne sporove, a koji se mjere u milijardama eura.

Klix.ba

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button