Evropa po svaku cijenu pokušava eliminisati tradicionalne SUS motore. Ta demonizacija i progon tradicionalnih motora čini se ne daje nikakvu priliku sintetičkim gorivima ili tehnologijama poput vodika.
Povjerenici Evropske unije posljednjih su godina obračunavali s raznim tehnologijama, ciljajući da iz kolosijeka prvo izbaci dizelska vozila. Sada je red došao da se pritisak stavi na benzice.
Pritisak na proizvođače, Brisel cijeni samo električne automobile
Stručnjaci u foteljama u Briselu nisu se vodili analizama sa stanica za tehnički pregled vozila u svakoj zemlji, već nezavisnim studijama koje zatim koristi za potkopavanje proizvođača i industrije. Analiza koju je proveo njemački istraživački centar utvrdila je da benzinski automobili imaju lošije emisije od dizelskih automobila, ali ne u smislu CO2, već emisije čestica dušikovih oksida. To je posljedica tehnologije direktnog ubrizgavanja benzina, koja je posebno efikasna u smislu potrošnje goriva i emisija CO2, ali ne i u drugim područjima.
Proizvođači su standardizirali tehnologiju turbobenzinaca zbog značajnih ušteda goriva koje nudi, do 20 posto u najboljim slučajevima, posebno pri niskim i srednjim obrtajima motora. Dakle motori s turbopunjačem imaju povećanje performansi u širem rasponu obrtaja motora i drže pod kontrolom potrošnju goriva i emisija. No visoki pritisak koji se koristi za ubrizgavanje benzina direktno u komore za sagorijevanje doprinosi stvaranju više čestica čađe.
Ovo sve skupa smeta Briselu, koji želi izbaciti benzice iz svih kombinacija i traži rješenje kako da to uradi. Dakle, gurat će proizvođače do njihovih granica kako bi sami odustali.
Postoji moguće rješenje, ali proizvođači ga odbacuju
Međutim, proizvođači imaju rješenje u implementaciji sistema dvostrukog ubrizgavanja. Indirektno ubrizgavanje koristilo bi se za pokretanje i početne faze ubrzanja, kada su emisije najveće – odnosno u niskom i srednjem rasponu obrtaja motora – dok bi se direktno ubrizgavanje koristilo za postizanje maksimalne snage pri visokim obrtajima motora. Problem je što su oba ova sistema vrlo skupa za ugradnju u masovno proizvedene automobile, a to se, naravno, odražava na prodajnu cijenu automobila.
Ove dvije vrste ubrizgavanja savršeno su kompatibilne, što pokazuju posebni modeli poput Toyote GT86 ili Audijevog sada ukinutog 2,5-litrenog petocilindarskog motora. Indirektno ubrizgavanje ne radi pri visokim pritiscima direktnog ubrizgavanja, jer ubrizgava gorivo u usisni razvodnik umjesto u komore za sagorijevanje, što rezultira homogenijom smjesom zraka i goriva te nižim emisijama čestica.
Izmučeni proizvođači, sada usmjereni na općenito elektrifikaciju, odnosno na hibride i električna vozila, nisu voljni trošiti više nego što je potrebno. Posebno na tehnologiju koju smatraju praktično zastarjelom i odbačenom.
klix
