Obavještajna zajednica analizira to pitanje, zajedno s drugim, na zahtjev visokih zvaničnika administracije.
Cilj je razumjeti implikacije mogućeg Trumpovog povlačenja iz sukoba za koji neki zvaničnici i savjetnici strahuju da bi mogao doprinijeti velikim gubicima republikanaca na izborima za Kongres kasnije ove godine.
Iako odluka još nije donesena, a Trump bi lako mogao ponovo pojačati vojne operacije, brzo smirivanje situacije moglo bi ublažiti politički pritisak na predsjednika, iako bi to moglo ostaviti ohrabren Iran koji bi vremenom mogao obnoviti svoje nuklearne i raketne programe i ugroziti američke saveznike u regionu, piše Reuters.
Nije jasno kada će obavještajna zajednica završiti svoj rad, ali je ranije već analizirala vjerovatnu reakciju iranskih lidera na američko proglašenje pobjede.
U danima nakon početne kampanje bombardovanja u februaru, obavještajne agencije su procijenile da bi, ukoliko bi Trump proglasio pobjedu i SAD smanjile svoje snage u regionu, Iran to vjerovatno doživio kao svoju pobjedu.
Ako bi Trump umjesto toga rekao da su SAD pobijedile, ali zadržale snažno vojno prisustvo, Iran bi to vjerovatno vidio kao pregovaračku taktiku, ali ne nužno kao potez koji bi doveo do kraja rata.
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je rat izrazito nepopularan među Amerikancima. Samo 26 posto ispitanika u anketi Reuters/Ipsos objavljenoj prošle sedmice reklo je da je vojna kampanja bila vrijedna troškova, a samo 25 posto da je učinila SAD sigurnijim.
Dvadeset dana nakon što je Trump proglasio primirje, niz diplomatskih aktivnosti nije uspio u potpunosti ponovo otvoriti ekonomski vitalni Hormuški moreuz, koji je Teheran zatvorio napadima na brodove i postavljanjem mina u ovom uskom plovnom putu.
Ometanje pomorskog saobraćaja kojim se transportuje blizu 20 posto svjetske sirove nafte povećalo je troškove energije širom svijeta i cijene goriva na pumpama u SAD-u. Sposobnost Irana da poremeti trgovinu daje mu snažnu polugu protiv SAD-a i njihovih saveznika.
Klix.ba
