Egipat je napravio veliki iskorak u realizaciji projekta “Sueski kanal na šinama”

Naime, spomenuta kompanija je predstavila novi model voza Velaro, čija je maksimalna brzina 250 kilometara na sat (km/h), a ovaj model je prošle sedmice imao premijeru na transportnom sajmu TransMEA u Novom Kairu.
Od 489 vozova, 41 će saobraćati nacionalnom mrežom brze željeznice duge dvije hiljade kilometara. Tom mrežom na tri linije bit će povezani najveći egipatski gradovi. Prema Siemensu, ovim prijevozom će biti obuhvaćeno 90 posto stanovništva te će vrijeme putovanja biti kraće za 50 posto.
Ovaj projekat je najavljen 2018. i realizira se u partnerstvu s egipatskim građevinskim kompanijama Arab Contractors i Orasco Construction. Vozovi su projektovani i proizvode se u Njemačkoj te su njihove specifikacije prilagođene egipatskoj klimi. To podrazumijeva da će imati napredne sisteme filtracije i hlađenja.
Siemensov regionalni voz Desiro, maksimalne brzine 160 km/h, također prošle sedmice u blizini nove suhe luke, zapadno od Kaira, imao je svoju prvu vožnju.
Spomenuta luka ima kapacitet za 260 hiljada kontejnera, pet željezničkih linija i dio je Zelene linije, željezničke mreže u izgradnji duge 660 kilometara, nazvane “Sueski kanal na šinama”. Tom mrežom bit će povezani Crveno i Sredozemno more. Također prema Siemensu, njome će se teretni kapacitet Egipta povećati za 46 posto.
Egipatski ministar saobraćaja i industrije, general-pukovnik, inženjer Kamel El-Wazir je prvo putovanje vozom Desiro ocijenio kao prekretnicom u egipatskoj modernizaciji saobraćaja. Ipak, egipatska mreža brze željeznice neće biti prva na afričkom kontinentu. Naime, Maroko je prije sedam godina dobio brzu željeznicu kojom se povezuju Tanger i Casablanca. Vozovi mogu razvijati brzinu do 320 km/h.
I u drugim dijelovima Afrike se realiziraju slični projekti. Pa tako Nigerija planira izgraditi mrežu brze željeznice duge četiri hiljade kilometara, što bi trebalo koštati 60 milijardi dolara.
Procjena Afričke unije jeste da bi se mrežom brze željeznice širom kontinenta u narednih nekoliko decenija mogli smanjiti troškovi transporta za 40 posto te povećati trgovina s 15 na 50 posto.
CNN.
