Prije 22 godine, u tišini laboratorije, dok su aparati neumorno radili, a tim disao kao jedno, u Republici Srpskoj započela je priča o rađanju koje se ne prepušta slučaju, već znanju, upornosti i vjeri. Te 2003. godine, u klinici Medico-S, prvom centru za vantjelesnu oplodnju u Republici Srpskoj, prof. dr Sanja Sibinčić obavila je prvu vantjelesnu oplodnju kod nas, što će ubrzo označiti početak nove ere u medicini, promijenivši sudbinu brojnih porodica koje se bore za potomstvo.
„Dan kada smo obavili prvu vantjelesnu oplodnju bio je daleko od idealnog“, prisjeća se dr Sibinčić, pionirka humane reprodukcije u Republici Srpskoj .
„Desile su se brojne nepredviđene okolnosti — promjene u organizaciji, nestanak struje (na šta smo, srećom, bili pripremljeni jer smo imali agregat), a na kraju dana i zemljotres. Sve što je moglo da se iskomplikuje, dogodilo se“, kazala je dr Sibinčić.
Uprkos svemu, procedura je uspješno završena, a tokom čitavog postupka s njima su bili profesor i profesorka Radunović iz Beograda, koji su tada bili iskreno zadovoljni načinom na koji su reagovali u tim neuobičajenim okolnostima.
„Profesorka Radunović je sa osmijehom prokomentarisala da smo se vjerovatno snašli zahvaljujući ‘ratnom iskustvu’ — onoj vještini improvizacije i prisebnosti koja se uči u teškim vremenima“, objasnila je dr Sibinčić, dodavši da je taj dan ostao duboko urezan u sjećanje svih ljekara kao pokazatelj da se iz izazova, straha neizvjesnosti može roditi život, te da su vjera, znanje i hrabrost ljekara jednako važni kao i tehnologija kojom se raspolaže.
Od čuda do svakodnevice — i hiljade beba kasnije
Više od dvije decenije kasnije, Medico-S je sinonim za nadu i novi početak. Hiljade beba rođeno je zahvaljujući ovom timu, a svaka od njih nosi posebnu priču.
„Sve naše bebe su dio velike Medico-S porodice“, kaže dr Sibinčić s osmijehom, a prisjetila se i da je u to vrijeme to bilo jako veliko “čudo” za naše prostore.
„Roditelji nam se često vraćaju, sa zahvalnošću i radošću, donose fotografije i priče o svakodnevici koja je nekada bila samo nada. Nedavno smo ugostili naše jubilarne bebe, hiljaditu i dvehiljaditu i tom prilikom organizovali druženje u klinici koje je bilo posebno emotivno. Obično kažemo da se rođenju djeteta najviše raduju porodica i prijatelji, ali i mi, jednako“, objašnjava ona.
Za dr Sibinčić, profesionalno zadovoljstvo i dalje dolazi iz istog izvora — života, a svaka beba koja dođe na svijet kroz njihovu kliniku podsjeti ih zašto rade ovaj posao i koliko život vrijedi svakog truda.
„Kada znate da vaš rad mijenja nečiji svijet, da vraća nadu, osmijeh i smisao, onda to više ne možemo nazivati poslom, već pozivom. Svaka uspješna priča, svaka nova tehnologija, svaka beba, upravo to su podsjetnici da medicina nije hladna nauka, već spoj naučne preciznosti i ljudske emocije“, rekla je dr Sibinčić
Počeci iz temelja: Hrabrost i znanje u doba pionira
Pokretanje Medico-S prije 25 godina bilo je, prisjeća se, „poduhvat koji traži i srce i razum, posvećenost i hrabrost.
„U to vrijeme, u regionu su se već izvodili postupci vantjelesne oplodnje, ali kod nas je sve trebalo izgraditi iz temelja – od laboratorijskih protokola, zakonskih procedura i organizacije rada, do formiranja tima i obuke kadra. Bilo je neophodno prilagoditi i najosnovnije korake: laboratorijske nalaze koji su morali biti završeni u vrlo kratkom vremenu, uskladiti propise i stvoriti sistem koji tada nije postojao“, prisjeća se dr Sibinčić.
Srećom, imali su tim izuzetnih stručnjaka i snažnu institucionalnu podršku — od Ministarstva zdravlja, Univerziteta u Banjoj Luci, Fonda zdravstvenog osiguranja i drugih stručnih tijela koja su prepoznala značaj razvoja humane reprodukcije.
„Upravo ta kombinacija znanja, povjerenja i zajedničkog cilja omogućila je da Medico-S preraste u centar koji danas postavlja standarde u regionu“, objasnila je ona.
Od osjećaja srama do podrške
Reproduktivna medicina danas, kaže, izgleda neuporedivo drugačije nego 2003. godine.
„Tehnološki napredak promijenio je sve, od kvaliteta embrioloških laboratorija i inkubatora, do mogućnosti neinvazivnog genetskog testiranja embriona, preciznih hormonskih protokola i digitalnog praćenja razvoja svake ćelije. Ali ono što je zaista promijenilo svijet jeste stav ljudi. Nekada su parovi dolazili potiho, s osjećajem stida. Danas dolaze otvoreno, traže savjet i podršku. I to je najveći napredak, činjenica da više ne ćutimo o neplodnosti“, istakla je dr Sibinčić za naš portal.
Sterilitet kao ogledalo savremenog života
Uzroci steriliteta, dodaje, danas su kompleksniji nego ranije.
„Kod žena se najčešće susrećemo sa hormonskim disbalansima, sindromom policističnih jajnika, endometriozom i posljedicama odlaganja materinstva. Kod muškaraca, bilježimo značajan pad kvaliteta spermatogeneze — broj i pokretljivost spermatozoida su smanjeni, a to je često povezano sa stresom, načinom ishrane, zagađenjem i savremenim stilom života. To je posljedica stresa, ishrane, načina života. Neplodnost više nije samo medicinski problem, ona je ogledalo vremena u kojem živimo“, naglašava dr Sibinčić.
Kao nekadašnji nacionalni koordinator za reproduktivno zdravlje, prof. dr Sibinčić ističe da je svijest danas bolja, ali još uvijek nedovoljna.
„Mladi i dalje rijetko povezuju reproduktivno zdravlje sa opštim zdravljem. Edukacija mora početi mnogo ranije — u školama, kroz javne kampanje i otvoren razgovor o temama koje su i dalje često tabu. Imamo nekoliko izuzetno kvalitetnih centara i stručnjaka, ali prostorna dostupnost liječenja nije svuda jednaka“, pojasnila je dr Sibinčić.
Potrebno je dalje jačati sistem kroz podršku državnih programa, bolju dostupnost dijagnostike i edukaciju zdravstvenih radnika.
„Pravo na potomstvo nije privilegija već temeljna ljudska potreba, i društvo koje to prepozna, ulaže u svoju budućnost“, zaključila je dr Sibinčić.
