Od 1. januara počinje primjena CBAM-a: Znate li šta to znači za bh. privredu?
CBAM podrazumijeva da EU oporezuje sve ono što se u njene države članice uvozi izvan Unije, a u čijoj proizvodnji se emitovao ugljenik, što se odnosi, između ostalog, na aluminij, čelik, gvožđe, đubrivo, električnu energiju i cement.Ono što je važno napomenuti jeste da je BiH mogla izbjeći plaćanje ovog poreza, ali je za to trebala reakcija vlasti u našoj zemlji.
Naime, BiH je mogla izbjeći CBAM da je formirana berza električne energije, povezano tržište električne energije, uspostavljen unutrašnji sistem trgovine kvotama emisije CO2 (EU ETS) ili tzv. prava na zagađivanje i strategija klimatske neutralnosti do 2050.
Od ovih uslova, BiH je na pola puta da riješi prva dva jer je krajem novembra u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH usvojen Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije.
Kako bi ovaj zakon, kojim bi bila uspostavljena berza električne energije, stupio na snagu, potrebno je da ga usvoji i Dom naroda, a imajući u vidu političke odnose u BiH, teško je to očekivati do kraja godine, odnosno do dana kada se CBAM počinje aplicirati.
Drugi uslovi, poput uspostavljanja unutrašnjeg sistema trgovine kvotama emisije CO2 (EU ETS), nisu ni blizu usvajanja, iako su vlasti u BiH, prvenstveno predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto (HDZ), obećavali da će ovaj sistem biti uspostavljen.
EU ETS podrazumijeva da kompanije mogu jedna od druge kupovati i prodavati kvote ili “pravo da zagađuju”.
Kvotama se trguje na berzi ili direktno između kompanija, a cijena kvota zavisi od ponude i potražnje. Pojedini privredni subjekti mogu besplatno dobiti kvote. Ko ne iskoristi svoju kvotu, može je prodati kao višak. Manja emisija ugljika znači i manji trošak, iz čega je jasno da je i EU ETS jedna od mjera EU za zaštitu okoliša.
EU ETS-om bi se punili budžeti u Bosni i Hercegovini dok bi se CBAM-om punio budžet EU.
Kako je izvjesno da će se CBAM početi primjenjivati od 1. januara te da BiH neće biti izuzeta, vrijedi pojasniti i šta ovaj mehanizam konkretno znači.
Izvoznici iz naše zemlje će tako svojim kupcima u EU morati podnositi izvještaje o godišnjoj emisiji CO2. Kupac će na osnovu ovog izvještaja kupovati certifikate po količini emitovanog CO2, a prodajom certifikata će se baviti nadležno nacionalno tijelo.
Firme koje emituju do 50 tona CO2 bit će izuzete od CBAM-a, čime su iz EU, kako tvrde, izašli u susret malim i srednjim preduzećima.
Što se tiče cijene, ona se naplaćuje po toni emitovanog CO2, a cijena je promjenjiva. Većinom se, umjesto fiksne cijene, koristi procjena između dvije cifre.
Da stvar bude gora po BiH, EU našu zemlju već više od četiri godine upozorava na ovaj problem, što je vlastima trebalo dati i više nego dovoljno vremena da riješe sve uslove.
Njihovim neradom, bh. ekonomija bi mogla pretrpiti ogromne gubitke na osnovu ovog mehanizma.
Sadašnji potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković je prethodne godine u intervjuu rekao da bi cijena uvođenja CBAM-a mogla biti čak 300 miliona KM.
Pored toga, zbog povećanja troškova, građane BiH bi moglo čekati i poskupljenje struje, a ovo poskupljenje za sobom povlači i druga. Upravo zbog ove činjenice je posebno sporno da se četiri godine nije moglo doći do rješenja kojim bi se cijela situacija izbjegla.
klix
