Zanimljivosti
U trendingu

Naučnici na Kubi se bore da spase praistorijsku vrstu ribe: Nakon 140 miliona godina je pred izumiranjem

Duboko u srcu kubanske močvare Zapata, prostranog močvarnog područja koje je UNESCO prepoznao kao rezervat biosfere, naučnici se bore da spase drevnu manjuari ribu – “živog fosila” koji je postojao i prije miliona godina.

Manjuari, naučnicima poznata kao Atractosteus tristoechus , je praistorijska riba čije porijeklo seže više od 140 miliona godina unazad. Nekada uspješan simbol kubanske biološke raznolikosti, sada se nalazi na rubu izumiranja, a njena sudbina isprepletena je s krhkim ekosistemom koji naziva domom.

Ova izvanredna vrsta, često opisivana kao “živi fosil”, pretrpjela je bezbrojne geološke i klimatske promjene. Međutim, od 24. novembra 2025. godine, manjuari je kritično ugrožena vrsta u močvari Zapata, najvećoj močvari na Karibima.

Prema Reutersu, Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) dodala je manjuari na svoju Crvenu listu kao “kritično ugroženu” 2020. godine, što je sumorna prekretnica za stvorenje koje je preživjelo od doba dinosaurusa.

Foto: Reuters

Foto: Reuters

“To je dragulj među kubanskim ribama”, rekao je biolog parka Andres Hurtado, “Oni su biološki ostatak koji je živio 140 ili 150 miliona godina i tek sada je u kritičnoj opasnosti od izumiranja”.

Gubitak staništa neprestano je smanjivao močvare i vodene puteve koji su ribi potrebni za razmnožavanje i prehranu. Neselektivni lov dodatno je smanjio njen broj.

Možda najrazorniji udarac došao je 1999. godine, kada je kubanska vlada uvela afričkog hodajućeg soma (Clarias gariepinus ) – popularno nazvanog “claria” – kao izvor hrane. Namjera je bila potaknuti akvakulturu i osigurati otporan protein za naciju. Umjesto toga, “claria” je postala proždrljiva invazivna vrsta, narušavajući osjetljivu ekološku ravnotežu kubanskog slatkovodnog okruženja.

Foto: Reuters

Foto: Reuters

Prema Reutersu, “claria” je uništila autohtone vodene ekosisteme, uništavajući endemske ribe i druge autohtone vrste, uključujući i one koje nastanjuju rijeke i podzemne sisteme. Manjuari, već rijetka vrsta, dovedena je na rub izumiranja jer je bila nadmašena konkurencijom i raseljena iz svojih posljednjih uporišta. Prisustvo “clarije” sada se poklapa sa primjetnom degradacijom staništa manjuari, krizom koja se odražava u službenim kubanskim izvještajima i upozorenjima agencija za zaštitu prirode.

Suočena s ovim zastrašujućim izazovima, mala grupa kubanskih biologa odbija odustati. Predvođena Andresom Hurtadom, njihov tim predvodi kontrolirani projekt uzgoja u skromnom inkubatoru okruženom mangrovama unutar močvare Zapata. Njihov posao je i mukotrpan i nesiguran. Manjuari je neuhvatljivo stvorenje, poznato po tome što ga je teško promatrati i izuzetno je osjetljivo na promjene u okolišu. Njegove larve, jedva veličine olovke, skrivaju se među zapetljanim korijenjem mangrova, što ih čini gotovo nemogućim za praćenje i zaštitu.

Ipak, postoji tračak nade. Hurtadov tim je uspješno uzgojio mlade manjuarije u zatočeništvu i pustio ih nazad u močvaru u nastojanju da ponovo nasele njihovo prirodno stanište. Proces je daleko od jednostavnog; otežava ga nedostatak zaliha, izolacija uzgajališta i stalna prijetnja predatora. Ipak, upornost ovih naučnika počinje da se isplaćuje. Lokalni ribari su nedavno prijavili pojavljivanja manjuarija u područjima gdje ribe nisu viđene godinama – znak da se populacija, iako nesigurna, možda održava.

Foto: Reuters

Foto: Reuters

Ipak, prepreke ostaju ogromne. Zalihe su oskudne, a izolacija močvare Zapata komplikuje svaki aspekt projekta. Uvođenje invazivnih predatora poput afričkog soma i dalje prijeti, ne samo manjuariju, već i cijeloj mreži života u močvarama Kube. Prema Reutersu, situaciju dodatno komplikuje nedostatak koherentne politike zaštite okoliša i kontinuirana degradacija staništa širom ostrva.

Za mnoge kubanske naučnike i konzervatore, borba za spas manjuarija je više od pukog očuvanja vrste. To je bitka za zaštitu jedinstvenog dijela prirodne baštine ostrva.

Foto: Reuters

Foto: Reuters

“Manjuari je živi fosil i simbol kubanske biološke raznolikosti”, tvrde stručnjaci, pozivajući na veću institucionalnu podršku i podizanje javne svijesti. Oni tvrde da oporavak manjuarija nije samo ekološko pitanje, već pitanje nacionalnog ponosa i naslijeđa – prilika za Kubu da pokaže svoju posvećenost očuvanju prirode suočena sa zastrašujućim izgledima.

Ono što priču o manjuari ribi čini tako jedinstvenom je njen status “biološkog relikta” – stvorenja koje je preživjelo milione godina, samo da bi se suočilo sa svojom najvećom prijetnjom u modernom dobu.

klix

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button