Kada na močvari i bivšem aerodromu nastaje budućnost: Posjetili smo potpuno novi dio Beča

Tu je na početku 20. stoljeća izgrađen Aerodrom Aspern koji je zatvoren 1980-ih, kada je napravljen Aerodrom Schwechat koji se danas koristi. Aspern je bio jedan od najvažnijih evropskih aerodroma, a nakon što je zatvoren, njegov i prostor oko njega je godinama bio gotovo neiskorišten.

Prostor aerodroma Aspern prije izgradnje Seestadta (Foto: Aspern Seestadt)

Između ostalih, automobilski entuzijasti su koristili aerodromsku pistu. Među njima je bio Robert Grüneis, član uprave kompanije Wien 3420 koja vodi izgradnju novog dijela Beča nazvanog Aspern Seestadt. Grüneis je bio domaćin medijima iz nekoliko evropskih država, a jedan od tih medija je bio Klix.ba. Naime, govoreći o prošlosti, prisjetio se kako je na aerodromskoj pisti vozio Porschea.

Gradska vlast je 1990-ih odlučila da se urbano područje Beča proširi i na njegov sjeveroistok, tj. na prostor bivšeg aerodroma. Proširenje je počelo 2010., a na osnovu master plana (sveobuhvatnog plana razvoja) koji je Gradski savjet Beča usvojio 2007.

Robert Grüneis (skroz desno) i Ingrid Spörk predstavljaju novinarima projekat Seestadt (Foto: Grad Beč)

Švedski arhitekta Johannes Tovatt je autor master plana. Jedan od osnovnih razloga zašto je on izabran za izradu tog plana jeste što je imao veliko iskustvo u kompleksnom urbanističkom planiranju.

Johannes Tovatt (u sredini) na predstavljaju master plana Aspern Seestadt (Foto: Grad Beč)

Spomenuta kompanija Wien 3420 je osnovana za provedbu master plana za Aspern Seestadt. Brojevi u nazivu ove kompanije su planerski identifikator, a osnovali su je kompanije za nekretnine Gelup i Austrian Real Estate Development, Poslovna agencija Grada Beča, osiguravajuće društvo Vienna Insurance Group i banka Sparkassen.

Šta je to Seestadt

Seestadt u nazivu sjeveroistočnog dijela Beča znači jezero-grad, a razlog zašto je ovaj dio grada tako nazvan jeste vještačko jezero u njegovom centralnom dijelu. Nekoliko je podataka koji govore da je riječ o jednom od najvećih urbanističkih projekata u Evropi, a ti podaci su sljedeći:

• Ima površinu od 240 hektara;
• Imat će više od 25 hiljada stanovnika, a 12 hiljada ljudi već živi tu;
• Imat će više od 11.500 stambenih jedinica, a pet hiljada je već izgrađeno;
• U njemu će moći raditi više od 20 hiljada ljudi, a šest hiljada već radi tu;
• Riječ je o investiciji koja će u konačnici iznositi više od šest milijardi eura.

Izgrađena je trećina planiranog, a nadležni smatraju da će ostatak biti izgrađen do 2032. Osim automobilom, do Seestadta je iz ostalih dijelova Beča moguće doći podzemnom željeznicom, tramvajem ili autobusom.

Riječ je podzemnoj željeznici na liniji U2, tramvajskoj liniji 27 koja je u funkciji od jeseni ove godine i autobusima koji saobraćaju na osam linija. Od 2027. bit će još jedna tramvajska linija, na broju 25. Javnim prijevozom od centra Beča do Seestadta je potrebno između 20 i 30 minuta.

Vozovi podzemne željeznice saobraćaju do Seestadta na liniji U2 (Foto: Shutterstock)

Po prvom dolasku u Seestadt je primjetno da je malo automobila, što je bio jedan od ciljeva utvrđenih master planom i što je nešto čemu teže mnogi evropski gradovi.

Oni koji stoje iza ovog projekta tvrde da su 242 automobila na hiljadu stanovnika, što smatraju vrlo malim brojem. Neki od osnovnih razloga za to jesu razvijen javni prijevoz te to što je 46,6 posto javnih površina namijenjeno za pješačenje i vožnju biciklom. Preciznije, 21,7 posto površine je namijenjeno za privatne automobile.

Naš domaćin Grüneis je ukazao da će nastojati broj automobila smanjiti na 15 posto te priznaje da je to nešto što se pojedinima ne sviđa.

Potreba za automobilom je smanjena time što su svi potrebni sadržaji dovoljno blizu da je do njih moguće doći višeminutnim hodanjem. Među tim sadržajem su različite prodavnice, ugostiteljski objekti, obrazovne i zdravstvene ustanove, ustanove kulture, prostor za sport i rekreaciju itd.

Ravnoteža između socijalnog i tržišnog

Partnerstvo između javnog i privatnog sektora u izgradnji Seestadta znači nastavak razvoja Beča balansiranjem između socijalnog i tržišnog. To u slučaju novog dijela grada podrazumijeva i to da će dvije trećine stambenih jedinica biti socijalna stanogradnja. Riječ je o stambenim jedinicama čiju izgradnju finansira grad, a koje se stanovništvu izdaju po povoljnim cijenama. Dakle, Seestadt nije elitno mjesto.

Jedna od zgrada socijalnog stanovanja u Seestadtu (Foto: dezeen)

Inače je bečki model socijalne stanogradnje jedan od najboljih modela socijalne stanogradnje u svijetu, koji dodatno dobija na značaju u vremenu kada mnogi širom svijeta ne mogu priuštiti svoj krov nad glavom. Na nivou Evropske unije se upravo bečki model razmatra kao potencijalno rješenje stambene krize u Uniji.

Bez prirode nema društva

U Seestadtu nastoje što više koristiti blagodati prirode, a pritom što manje naštetiti prirodi. To je prvenstveno vidljivo u odnosu prema vodi, kojom je ovo područje bogato. Naime, stanovnici se kupaju u vještačkom jezeru, na čijim obalama su stambene zgrade. Samo što izađu iz svog doma i na obali su jezera. Time se doprinosi socijalizaciji i koheziji među njima.

Vještačko jezero u Seestadtu u kojem se stanovnici kupaju (Foto: Shutterstock)

Pri izgradnji jezera je iskopano 600 hiljada tona materijala koji je iskorišten za izgradnju građevina u ovom dijelu Beča. Ovo je jedna od mjera kojom je emisija ugljendioksida (CO2) do prošle godine u Seestadtu smanjena za 8.400 tona.

Tu su i velike količine podzemnih voda koje se koriste i za rad toplotnih pumpi kojima se grije veliki broj stanovnika. Podzemne i nadzemne vode se koriste i za navodnjavanje drveća. To navodnjavanje je na osnovu mehanizma “grad spužva” s dvostrukom infiltracijom. Njime se zadržava kišnica kojom se navodnjavaju stabla, a u cilju poboljšanja mikroklime. Konkretnije, kišnica se usmjerava u podzemne slojeve šljunka, umjesto da neiskorištena voda otiče u kanalizaciju.

Osim toga, na taj način se omogućava da drveće bude zdravije, što podrazumijeva i to da imaju veće krošnje, čime se tokom ljeta osjetno snižava temperatura. Gotovo dvije trećine ovog dijela Beča će biti “grad spužva”.

Drveće se navodnjava mehanizmom “grad spužva” (Foto: Aspern Seestadt)

S druge strane, primjera radi, “grad spužva” u Kopenhagenu znači prirodne mjere za sprečavanje poplava – izgradnjom parkova, jezera, zelenih krovova itd. se omogućava apsorpcija vode u zemljištu.

Kako bi se voda i drugi resursi u Seestadtu racionalnije trošili, koriste se i senzori kojima se u realnom vremenu dobijaju podaci u svrhu optimalnije potrošnje energije. Dakle, riječ je o principu pametnog grada (smart city), čija suština jeste smanjenje potrošnje energije uz poboljšanje kvaliteta života.

75 posto strukture stambene zgrade HoHo je od drveta (Foto: Shutterstock)

Seestadt se dodatno humanizira izgradnjom zgrada od plemenitih materijala. Primjer za to jeste 24-spratna stambena zgrada visoka 84 metra nazvana HoHo. Naime, 75-posto strukture ove građevine je od drveta.

Od sladoleda do tableta

Austrijske i svjetske kompanije prepoznaju novi dio Beča kao mjesto svog poslovanja. Pa je tu sjedište velikog austrijskog proizvođača sladoleda Manifattura del Gelato, Siemens ima istraživački centar, doprinoseći razvoju pametnog grada, austrijska farmaceutska kompanija Biomay također ima svoje sjedište dok će japanska farmaceutska kompanija Takeda biti prisutna od 2026., i to u obliku velikog farmaceutskog huba (središta).

Tehnološki centar u Seestadtu (Foto: Poslovna agencija Grada Beča)

Poslovna agencija Grada Beča ovdje ima veliki Tehnološki centar, namijenjen kao mjesto poslovanja startup kompanija. Imali smo priliku posjetiti ovaj centar.

Zanimljiva crtica

Na prijedlog aktuelnog gradonačelnika Beča Michaela Ludwiga planirano je da se u Seestadtu izgradi “Kampus religija”, zgrada pod kojom će biti sve vjerske zajednice zastupljene u gradu. Jedan od ciljeva jeste da se na taj način podstakne međureligijski dijalog. Podsjećanja radi, u Berlinu se gradi zgrada pod kojom će biti džamija, sinagoga i crkva.

Grüneis je ukazao da se pojedina pravila izgradnje Seestadta mijenjaju, posebno za ona za koja se utvrdi da nisu odgovarajuća. Smatra da Seestadt može biti primjer drugim gradovima kako se razvijati.

klix