BANjALUKA – Registrovanje lažnih firmi za podizanje novca na bankomatima širom Evropske unije, hakovanje poslovnih mejlova domaćih kompanija, funkcionerski luksuz kupljen novcem građana, te ilegalna trgovina naoružanjem, ključne su tipologije pranja novca koje je Finansijsko-obavještajno odjeljenje (FOO) Agencije za istrage i zaštitu SIPA dokumentovalo u svom posljednjem izvještaju.
- Finansijsko-obavještajno odjeljenje SIPA otkrilo je šest najčešćih šema pranja novca koje kriminalci koriste u BiH, uključujući lažne firme, računarske prevare, poreske utaje i nelegalnu trgovinu oružjem.
- Jedna od šema podrazumijeva osnivanje fiktivnih kompanija u BiH preko kojih se prima novac stečen poreskim utajama u Evropskoj uniji, a potom se sredstva podižu na bankomatima širom EU.
- Istražioci su dokumentovali i slučajeve zloupotrebe službenog položaja, ulaganja nelegalno stečenog novca u nekretnine, skupocjeni nakit i luksuzna vozila.
- Kriminalci koriste i hakovanje poslovnih mejlova, mijenjaju podatke na fakturama i preusmjeravaju uplate domaćih firmi na račune „novčanih mula“ ili fantomskih kompanija.
- FOO SIPA upozorava da kriminalne grupe sve više koriste slabosti finansijskog sektora, tržišta nekretnina i kriptovaluta kako bi prikrile porijeklo protivpravno stečenog novca.
Istražioci su 2025. godine razotkrili domišljate i sofisticirane metode kojima su domaći i međunarodni kriminalci pokušali da ubace “prljav” novac u legalne privredne i novčane tokove u BiH.
Jedna od najkompleksnijih šema uključuje organizovane kriminalne grupe koje djeluju na relaciji EU – BiH.
– Organizovane kriminalne grupe koje djeluju na području EU i BiH registruju na domaćem tržištu preduzeća te na osnovu njih otvaraju račune kod domaćih banaka. Ti računi se koriste isključivo za primanje novca sa računa preduzeća iz zemalja članica EU koji je stečen poreskim utajama utaja. Baza za te transfere je lažna dokumentacija – stoji u izvještaju FOO.
Istražioci otkrivaju i da nakon što novac legne u BiH, kriminalci ga ne podižu ovdje, već pomoću domaćih bankovnih kartica prazne račune na bankomatima širom EU, uspješno prikrivajući izvor i vlasništvo nad novcem.
Nadležni u FOO dokumentovali su i zloupotrebe unutar institucija BiH.
– Visokopozicionirani službenici jedne domaće institucije zloupotrijebili su službeni položaj, jer su omogućili sticanje protivpravne imovinske koristi drugim licima. Rukovodilac te institucije u tom periodu je stekao imovinu velike vrijednosti za koju se sumnja da je povezana sa nezakonitim postupanjem, a koje se ogleda u nekretninama i skupocjenom nakitu – piše u izvještaju FOO.
Prevare su otkrivene i kod domaćih poreskih obveznika koji skriveni porez ulažu u zidine i skupocjene automobile.
– Domaći poreski obveznici (fizička lica) koji ostvaruju ogromne oporezive prihode kroz pružanje različitih usluga ili prenos udjela u firmama te iznose ne prijavljuju poreskim organima. Da bi prikrili izvor utajenog poreza, oni izbjegavaju bankovni sistem i raspolažu gotovinskim novcem koji ulažu u nekretnine i kupuju luksuzna vozila – navode istražioci.
Razotkriveni su i slučajevi gdje su strani državljani (nerezidenti), koristeći kompaniju registrovanu u BiH, vršili neovlašćen spoljnotrgovinski promet oružjem, vojnom opremom i robom dvojne namjene, suprotno domaćim i međunarodnim propisima. Tako stečenu višemilionsku dobit zatim su ubacivali u redovno privredno poslovanje te firme ili je isplaćivali na privatne računa za lične potrebe.
Poseban alarm uključen je zbog računarskih prevara na štetu domaćih kompanija. Kriminalci kompromituju poslovnu komunikaciju između dvije firme ili unutar same kompanije pa na stvarnim fakturama izmijene samo broj računa. Zbog toga domaće firme greškom uplaćuju novac na račune u inostranstvu koji pripadaju takozvanim “novčanim mulama” ili fantomskim firmama koje kontrolišu prevaranti. Novac se odmah podiže u gotovini ili brzo pretvara u kriptovalute preko onlajn platformi.
– Dakle, kada je u pitanju način sticanja imovine stečene počinjenim krivičnim djelima, kao i u ranijem periodu zastupljene su razne vrste prevara, falsifikovanja dokumenata, zloupotrebe ovlaštenja, prevara u privrednom poslovanju, poreskih utaja, obavljanja djelatnosti bez zakonom propisanih obaveznih dozvola, uključujući i računarske prevare na štetu preduzeća iz BiH u korist računa otvorenih u inostranstvu na “novčane mule” – navode u FOO.
Istražioci zaključuju da kriminalne grupe nastoje iskoristiti slabosti dostupnih proizvoda finansijskog sektora i sektora nekretnina, nakita i drugih vrijednosti te u novije vrijeme i trgovinu kriptovalutama u BiH i inostranstvu u nastojanju prikrivanja i omogućavanja nesmetanog raspolaganja protivpravno stečenom imovinskom korišću.
Iznenadno nasljeđe
Građani BiH su i dalje masovno žrtve međunarodnih prevara. Naime, žrtve zaslijepljene pričom o iznenadnom nasljedstvu u inostranstvu uplaćuju značajna sredstva putem Western Uniona ili na inostrane račune za navodne troškove procedure i poreze.
– Novac se u inostranstvu odmah podiže u gotovini, a većina primalaca je nedostupna, jer se radi o nepostojećim licima ili fiktivnim adresama – stoji u izvještaju FOO.
GlasSrpske
