Amerika će biti zemlja proleterska: Trumpova administracija želi da država preuzme 10 posto Intela
Kao dio potencijalnog dogovora, vlada također razmatra pretvaranje nekih ili svih Intelove podrške iz američkog Zakona o čipovima i nauci iz 2022. u vlasnički udio u kompaniji, navodi se u izvještaju, pozivajući se na dužnosnika Bijele kuće i druge ljude upoznate s tim pitanjem.
Po trenutnoj tržišnoj vrijednosti ugroženog proizvođača čipova, 10 postotni udio vrijedio bi otprilike 10,4 milijarde dolara. U međuvremenu, Intelu je dodijeljeno oko 10,9 milijardi dolara podrške iz Zakona o čipovima, uključujući 7,9 milijardi dolara za komercijalnu proizvodnju i 3 milijarde dolara za projekte nacionalne sigurnosti.
Međutim, u izvještaju se navodi da ostaje nejasno je li ideja dobila široku podršku unutar administracije ili su dužnosnici pokrenuli tu mogućnost s pogođenim kompanijama.
Dodali su da tačna veličina udjela ostaje neizvjesna te da je nejasno hoće li Bijela kuća zapravo nastaviti s planom. Intel i Bijela kuća nisu odmah odgovorili na upite CNBC-a u vezi s izvještajem.
Intel, nekada dominantna sila u američkoj industriji čipova, zaostao je za globalnim konkurentima u naprednoj proizvodnji čipova. Oživljavanje bivšeg američkog prvaka u proizvodnji čipova postalo je nacionalni prioritet u Washingtonu, a izvještaji o potencijalnom državnom udjelu u kompaniji prvi put su kružila prošle sedmice.
Kompanija je bila najveći primatelj Zakona o čipovima iz 2022., donesenog uz dvostranačku podršku pod Bidenovom administracijom, kao dio napora Washingtona da revitalizira vodeću poziciju SAD-a u proizvodnji poluprovodnika.
Zakonom je dodijeljeno 39 milijardi dolara bespovratnih sredstava za američke projekte proizvodnje poluprovodnika, a finansiranje je namijenjeno mnogim svjetskim proizvođačima čipova poput TSMC-a i Samsunga, kao i američkim kompanijama za proizvodnju čipova poput Nvidije, Microna i GlobalFoundriesa.
Američki predsjednik Donald Trump, iako podržava opće ciljeve Zakona o čipovima, bio je glasan kritičar zakona, pa čak i ranije ove godine pozvao na njegovo ukidanje. Dok su republikanski zakonodavci u Washingtonu oklijevali reagirati na taj poziv, američki ministar trgovine Howard Lutnick rekao je u junu da administracija ponovno pregovara o nekim od potpora iz zakona.
Ako bi se Intelova sredstva iz Zakona o čipovima pretvorila u potencijalni državni udio u kompaniji, to bi moglo smanjiti ukupan iznos kapitala koji je uložen u kompaniji kao dio bilo kakvog dogovora Washingtona.
Međutim, to bi poslužilo kao najnoviji primjer interesa Trumpove administracije za izgradnju nacionalnih prvaka koje podržava vlada u strateškim industrijama.
Intel se mučio steći prednost u procvatu umjetne inteligencije i još uvijek nije stekao značajnog kupca za svoje proizvodno poslovanje unatoč velikim troškovima.
Neki analitičari tvrde da je vladina intervencija bitna za proizvođača čipova koji se bori i radi nacionalne sigurnosti SAD-a. Drugi tvrde da su Intelovi problemi dublji od finansiranja i nije jasno kako vlada može pomoći u tome.
Analitičari su također primijetili da bi Trump mogao utjecati na kompanije da kupe Intelove čipove ili da neizravno pomognu, putem tarifa i regulacije.
U utorak je objavljeno da SoftBank ulaže 2 milijarde dolara u Intel. Prema LSEG-u, investicija vrijedi oko 2% Intela, što SoftBank čini petim najvećim dioničarom. Masayoshi Son, predsjednik i izvršni direktor SoftBank Grupe, rekao je: „Ovo strateško ulaganje odražava naše uvjerenje da će se napredna proizvodnja i opskrba poluvodiča dodatno proširiti u Sjedinjenim Državama, a Intel će igrati ključnu ulogu“.
Intelovi investitori u početku su pozdravili vijest o vladinom ulaganju, što je rezultiralo rastom dionica od gotovo 9% 14. augusta. Dionice Intela pale su za više od 3% u ponedjeljak nakon izvještaja Bloomberga, ali su se oporavile za više od 5% u noćnom trgovanju na platformi za trgovanje Robinhood nakon vijesti o ulaganju Softbanka.
Izvršni direktor Intela Lip-Bu Tan, koji je imenovan u martu 2025., sastao se s Trumpom u Bijeloj kući prošle sedmice, nakon što je američki predsjednik pozvao na njegovu smjenu zbog prošlih veza s Kinom.
Nakon sastanka, Trump je promijenio mišljenje o šefu Intela, rekavši da ima „nevjerovatan primjer“. Nije jasno je li se u to vrijeme raspravljalo o potencijalnom državnom udjelu u kompaniji.
(Klix.ba)
