Cijene potrošačkih proizvoda u Bosni i Hercegovini nastavljaju da rastu, što dodatno opterećuje ionako skroman kućni budžet većine građana. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, inflacija se osjeća iz mjeseca u mjesec, a u julu 2025. godine zabilježen je mjesečni rast cijena od 0,2% u odnosu na juni.
Šta je poskupjelo?
Najveći mjesečni rast zabilježen je u sektoru prevoza, koji je u julu porastao za čak 2,2%, a slijede:
-
rekreacija i kultura (+0,7%),
-
alkoholna pića i duvan (+0,6%),
-
restorani i hoteli (+0,6%),
-
stanovanje i režijski troškovi (+0,3%),
-
zdravstvo (+0,3%),
-
namještaj i kućanski uređaji (+0,2%),
-
ostala dobra i usluge (+0,4%).
Ipak, zabilježen je i pad cijena hrane i bezalkoholnih pića (-0,3%), te odjeće i obuće, gdje su cijene pale za značajnih 2,7%.
Godišnja inflacija iznosi 4,8%
U poređenju sa julom 2024. godine, potrošačke cijene su na godišnjem nivou porasle u prosjeku za 4,8%. Najveći rast zabilježen je u kategoriji:
-
hrana i bezalkoholna pića: +10,8%,
-
restorani i hoteli: +7,5%,
-
zdravstvo: +6,1%,
-
rekreacija i kultura: +4,9%.
Pad je zabilježen u kategorijama:
-
odjeća i obuća: -5,3%,
-
prevoz: -3,2%.
Građani kupuju manje i slabijeg kvaliteta
Ekonomista Slaviša Raković upozorava da su cijene hrane i osnovnih potrepština dostigle rekordne nivoe, dok plate ne prate ovaj rast. To, kaže, dovodi ili do promjene potrošačkih navika, ili do direktnog smanjenja potrošnje.
Jovan Vasilić iz Saveza udruženja potrošača RS ističe da su cijene hrane postale “katastrofalno visoke” u odnosu na prosječne plate i penzije. Građani, navodi, sve češće kupuju proizvode nižeg kvaliteta, koriste akcije, popuste i odlaze u markete pred zatvaranje kada su gotovi obroci i do 50% jeftiniji.
Država zarađuje na inflaciji
Vasilić također ukazuje na problem sistemske nezainteresovanosti države da interveniše u korist potrošača:
„Država ima koristi od većih cijena jer se povećava naplata PDV-a. U takvom sistemu građani su prepušteni sami sebi.“
U situaciji kada troškovi života kontinuirano rastu, a zarade stagniraju, građani Bosne i Hercegovine suočeni su sa svakodnevnim izazovima kako bi pokrili osnovne životne potrebe. Ekonomisti i udruženja potrošača pozivaju nadležne institucije na reakciju, ali bez političke volje, značajnije promjene se ne naziru.
