Crni petak je uveliko počeo, a znate li zašto ga karakterizira boja žalosti
Danas je „Crni petak“, praznik svih pravih kupoholičara, ali i onih koji vole da uštede u velikim kupovinama. Ovaj fenomen, koji svake godine izaziva pravu euforiju širom svijeta, nije samo dan za lov na popuste, već i globalni kulturni događaj. U nastavku otkrivamo historiju „Crnog petka“, zanimljive činjenice, trendove, rekordne prodaje, ali i alternativne pokrete poput „slow shoppinga“.
Odakle potiče
„Crni petak“ (Black Friday) je dan nakon američkog praznika Dana zahvalnosti, koji se tradicionalno održava četvrtog četvrtka u novembru. Ovaj dan označava početak praznične šoping sezone, a naziv „Crni petak“ prvi put se spominje pedesetih godina u Filadelfiji, gdje su policajci tako nazvali dan zbog gužvi i haosa u saobraćaju izazvanih masovnim šopingom.
Međutim, termin „Crni petak“ ubrzo je dobio pozitivniju konotaciju. Prema finansijskoj terminologiji, označava trenutak kada trgovci iz „crvenog“ (gubitka) prelaze u „crno“ (profit). Od tada, „Crni petak“ postaje sinonim za ogromne popuste i šoping groznicu.
Trendovi i zanimljivosti
„Crni petak“ se ne odnosi više samo na fizičke prodavnice – internet-trgovina preuzima primat. Prema podacima, čak 70 posto kupovina se sada obavlja onlajn. Posebno zanimljivo je što mnoge kompanije koriste taj dan za viralne marketinške kampanje
Pokret „slow shopping“: Alternativa šopingmaniji
Dok jedni žure da ugrabe najbolji popust, sve je popularniji i pokret „slow shopping“, a njegov dan se obilježava svakog 27. novembra kao dan kad se nikad ne kupuje. On poziva ljude da kupuju promišljeno i izbjegavaju impulsivne odluke. Ideja je da se umjesto masovne kupovine fokus stavlja na kvalitet, održivost i lokalne proizvode.
„Crni petak“ nije samo dan velikih popusta, već i fenomen koji odražava naše potrošačke navike, tehnološki napredak i promjene u svijesti o kupovini. Bez obzira na to da li jurite popuste ili se odlučujete za promišljenu kupovinu, „Crni petak“ sigurno neće ostati neprimijećen.
(Dnevni avaz)