Vrijednost bh. izvoza u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 8,43 milijardi KM i za 5,8 posto je veća nego u istom periodu prošle godine. U istom periodu uvoz je iznosio 14,68 milijardi maraka i za 4,5 posto je veći nego prije godinu.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 57,4 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,25 milijardi KM.
Zemlje CEFTA-e
U zemlje EU BiH je izvezla robe u vrijednosti 6,22 milijarde KM, što je za 4,9 posto više nego u prvih šest mjeseci 2024. godine. Uvoz iz EU iznosio je 8,55 milijardi KM, pa je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 72,8 posto.
Statistički podaci pokazuju i rast izvoza u zemlje CEFTA-e. Iznosio je 1,42 milijardi KM, što je za 12,9 posto više nego u istom periodu prošle godine.
– Rast izvoza je veći od rasta uvoza, ali ja mislim da je u oba podatka uglavnom uključena inflacija u Evropi i kod nas. Ništa se novo nije otvorilo, nažalost, izvoz struje je pao, a nijedna industrijska grana nije iskoristila šansu koju imamo. Malo smo smanjili uvoz. Platežna sposobnost građana nije kvalitetna, pa to ne začuđuje – kaže Muharem Karamujić, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Govoreći o šansama za bh. ekonomiju, Karamujić podsjeća da u sadašnjim geopolitičkim okolnostima Evropa pokušava vratiti brojne proizvodnje, koje su do sada bile locirane na istoku. Osim namjenske industrije, koja bilježi rast, priliku imaju i druge grane industrije.
Ogromna šansa
– Liste čekanja za proizvode naše namjenske industrije su takve da se na isporuku čeka i više od godinu. Naše fabrike ne mogu da isporuče sve što se naručuje, pa je tu definitivno velika šansa – kazao je Karamujić.
Dodaje da sve što je bilo u Kini, Evropa će pokušati da vrati i tu je naša ogromna šansa. Glavni vanjskotrgovinski partneri BiH i dalje su Hrvatska, Njemačka, Srbija, Austrija, Slovenija i Italija.
Pristojne plaće
– Od prerađivačke industrije, bijele tehnike, plastike, tekstila, bilo čega. Nama ne odgovara sve, ali subvencijama trebamo targetirati ekonomske aktivnosti koje mogu obezbijediti pristojne plaće za radnike – ističe Karamujić za „Avaz“.
(Avaz.ba)
