Poljska uvela granične kontrole: Šengen pod pritiskom, građani i stručnjaci zabrinuti
Nakon što je odlučila da privremeno uvede pojačane granične kontrole, Poljska je postala 12. članica Evropske unije koja se odlučila na ovakav potez, navodeći bezbjednosne razloge i pokušaj suzbijanja ilegalnih migracija.
Ovaj potez, iako dozvoljen prema Šengenskom kodeksu, izazvao je zabrinutost u Briselu jer sve više država produžava privremene mjere, čime se dovodi u pitanje jedan od osnovnih stubova evropske integracije – sloboda kretanja unutar Šengena.
Šengen pod pritiskom
Prema članu 25. Šengenskog sporazuma, unutrašnje kontrole se mogu uvesti samo u slučaju ozbiljne prijetnje javnom redu, i to na ograničen vremenski rok. Međutim, kako upozoravaju analitičari, pojedine države ove mjere produžavaju iz godine u godinu, što urušava duh i praktičnu vrijednost Šengena.
„To je ogromna regresija u odnosu na ono što je postignuto. Umjesto potpune slobode kretanja, sada imamo situaciju gdje se vozila pretresaju, pasoši kontrolišu, a građani osjećaju posljedice kroz sporiji promet i veće troškove“, kaže Slobodan Zečević, direktor Instituta za evropske studije.
Umjesto graničnih punktova – bolja saradnja policija
Marko Todorović iz Centra za evropske politike objašnjava da granične kontrole nisu pokazale očekivane rezultate u suzbijanju migracija, te da bi pojačana policijska saradnja i jačanje spoljašnjih granica EU bili efikasniji i dugoročno održiviji modeli.
„Statistike pokazuju da sama kontrola granica nije dala značajne rezultate. Zato se sve više ide ka rješenju koje podrazumijeva jačanje saradnje među državama članicama i zaštitu spoljnih granica“, navodi Todorović.
Digitalna rješenja: ETIAS i Entry/Exit sistem
EU trenutno razvija digitalne sisteme kontrole, kao što su Entry/Exit sistem i ETIAS, koji bi trebalo da budu implementirani do 2026. godine. Cilj je modernizacija granične kontrole, smanjenje potrebe za unutrašnjim barijerama i efikasnija kontrola dolazaka iz zemalja van EU.
„S tim rješenjima, očekuje se da se unutrašnje kontrole smanje ili u potpunosti ukinu, osim u ekstremnim slučajevima, poput onih u Francuskoj gdje teroristička prijetnja i dalje diktira strožiji režim“, dodaje Todorović.
Povratak Šengena?
Stručnjaci se slažu da je za povratak punog funkcionisanja Šengena neophodno sistemsko rješenje na nivou cijele EU, posebno u kontekstu migracija i azila. Novi pakt o migracijama i azilu, čije se puno stupanje na snagu očekuje narednog ljeta, mogao bi biti prekretnica.
„Potrebno je da EU kaže: garantujemo da migranti više neće nekontrolisano ulaziti. Sloboda kretanja je zamišljena za građane EU i one sa legalnim statusom, a ne za one koji dolaze mimo sistema“, poručuje Zečević.
Ako se ovi koraci uspješno sprovedu, kažu sagovornici, Šengen bi mogao ponovo da zaživi u svom punom obimu, vraćajući građanima EU jednu od najvažnijih sloboda.
