Radnicima mogu plate kasniti mjesecima, a zbog političara se i zakoni mijenjaju

Zastupnički dom Parlamenta BiH na sjednici nije prihvatio da se po hitnom postupku razmatra HDZ-ov Prijedlog izmjena Zakona o finansiranju institucija BiH, već je prihvatio da se razmatra po skraćenom postupku.

„Ministarstvo finansija i trezora osigurava gotovinu za isplatu plata i drugih primanja zaposlenika kojima se ona iz objektivnih okolnosti ne može izvršiti putem tekućeg računa te za isplatu troškova službenih putovanja i ostalih sitnih materijalnih troškova. Gotovina se podiže na temelju dostavljenog mjesečnog plana, utvrđenog sedmično, potrebne gotovine i posebnog zahtjeva, sa specifikacijom planiranih isplata“, navedeno je u HDZ-ovom prijedlogu.

Pod sankcijama nalaze se, između ostalih, HDZ-ov zastupnik u Parlamentu BiH Marinko Čavara, koji obnaša i funkciju zamjenika predsjedavajućeg Zastupničkog doma, kao i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović (SNSD).

Kako će uplaćivati penziono i zdravstveno osiguranje?

Ekonomistica Svetlana Cenić kaže da predlagač zakona ne zna da se treba više zakona izmijeniti da bi se navedeno omogućilo.

“Time se vraćamo unazad. Ne idemo naprijed. Ne znam koji to evropski put zagovaraju, ukoliko će se plate isplaćivati u kešu. Time, naravno, otvaraju prostor da i privatni sektor isplaćuje u kešu. Da li su gospodin Čović, odnosno HDZ dali objašnjenje kako će i na koji način se uplaćivati penziono i zdravstveno osiguranje, kako će se regulisati te obaveze i da li su dali objašnjenje koje još zakone treba uskladiti da bi to uopšte bilo moguće. Također, neka pogledaju malo i računovodstvene standarde koji su usvojeni i sve drugo. Bojim se da se izmjenom jednog zakona ide u koliziju s drugim zakonima i da se idemo u rikverc. Naravno, mi već godinama idemo unazad, mi ne idemo naprijed, ali evo, to je još jedan primjer”, ističe za Buku Cenić.

Napominje kako su se o ovom pitanju trebale očitovati entitetske agencije za bankarstvo.

“Trebalo je da agencije za bankarstvo pitaju banke po čijem nalogu i kako su obustavili isplate tim ljudima (funkcionerima pod međunarodnim sankcijama op.a.) kao i kontaktirati OFAC da se nađe rješenje za taj problem. Ovako, kao da su se dogovorili da se otvori prostor da se isplaćuje u kešu i da se negira zakon. Ja ne znam ni što se zakoni uopšte donose, kada rade onako kako oni misle da treba. Za sve što treba, pitat ćemo četiri ili pet muškaraca u državi i to je to. Zanima me samo ko će tražiti ocjenu ustavnosti ovakvih eventualnih odluka”, naglašava naša sagovornica.

Ne možete direktno s trezora podići pare

Pitali smo je i da li bi se eventualnim usvajanje izmjena Zakona o finansiranju institucija BiH obezvrijedili neki zakoni poput Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

“Naravno da bi. Sve se obezvređuje. Svi usvojeni zakoni koji su vezani za ovu oblast se obezvređuju, od Zakona o PIO, do zakona koji regulišu polaganje pazara i blagajnu. Više nema ni isplate dnevnica u kešu, i to mora računovodstvo uplatiti preko računa. Takvi su zakoni. Najvažnije pitanje je na koji račun planiraju da se uplaćuju plate. Opet mora postojati račun na koji će se uplaćivati i taj novac u kešu, da bi ga neko mogao podići. Neka i Milorad Dodik i Dragan Čović objasne kako. Ja sam kontaktirala računovođe, i pitala ih: ‘kako ćete ovo uraditi’, oni su mi odgovorili da ne znaju. A ne znaju jer pare moraju leći na neki račun. Ne možete direktno s trezora podići pare. S trezora se vrše uplate na račun. Eh, koji račun? Sljedeće pitanje je da li će predloženi zakon biti u sukobu sa zakonom koji ne dozvoljava blagajnički maksimum”, podvlači Cenić.

Godinama svjedočimo primjerima u kojima radnici izlaze na proteste jer im nisu uplaćene ili plate, ili doprinosi. Radnici Krivaje iz Zavidovića godinama ne mogu u penziju jer im nisu uplaćivani doprinosi, radnici Zraka mjesecima izlazili na proteste ukazujući koliko im se duguje plata. Najsvježiji primjer imamo u javnim RTV servisima, gdje radnicima BHRT-a i RTVFBiH kasni plata dvije sedmice. I to nikoga ne zanima. Ali, kada političaru kasni plata, onda se i zakoni mogu mijenjati.

Političare nije zanimalo kada su radnici ostajali bez plata

Cenić kaže kako se “digla frka” zbog ljudi koji su na crnoj listi, a radnici mnogih kompanija godinama ne mogu da ostvare svoja osnovna prava – prava na platu i uplaćene doprinose.

“Ja ne znam koliko firmi treba da nabrojimo za kojima se niko ni okrenuo nije. Naglašavam, ne mogu se uskraćivati ljudska prava i ne može se egzistencija ukidati na taj način osobama koje su pod sankcijama. Ali, niko od tih koji su na crnoj listi nije se počešao po glavi kada su radnici ostajali bez posla, kada su čekali platu po tri, četiri godine, pa kada su moljakali da im se barem jedna isplati. Niko se od njih nije ni počešao, a mi mjesecima trunimo o tome može li u kešu, ne može li u kešu. Pa, Dodik bi da pravi neku banku, a nigdje niste vidjeli normalnu proceduru. A to je da se agencije za bankarstvo obrate bankama i da pitaju na osnovu čega ste raskinuli ugovor s tim klijentima. Kada dobiju odgovor od banke, agencije za bankarstvo upute dopis instituciji koja je to bankama naredila, a upute i OFAC-u da kažu kako će riješiti problem, jer ne mogu se kršiti ljudska prava. Zarađena plata ne smije biti ugrožena”, smatra Cenić.

Komentarišući našu konstataciju da su radnici javnih servisa bez plata, ekonomistica kaže da to političare ne zanima.

“To niko ne pominje. Mi smo uveli kategoriju radnika na čekanju. Mi smo uveli to da neko radi džaba i o svom trošku pa da moljaka za jednu platu. Mi smo uveli sve ono što nije viđeno na tlu Evrope . A mjesecima u medijima slušamo priču o platama političara, a nigdje nisam vidjela solidarnost s radnicima Incela, s Čajevcem. Nigdje nisam vidjela tu solidarnost”, jasna je Cenić.

(BUKA)