SvijetVijesti
U trendingu

Uvedene zabrane ulaska za pet istaknutih Evropljana, nazvali ih radikalnim islamistima

Sjedinjene Države uvele su zabranu ulaska za pet osoba zbog navodne cenzure američkih online platformi, saopštio je u utorak američki State Department. Zabrana ulaska odnosi se na bivšeg francuskog komesara EU-a Thierryja Bretona, koji se smatra jednim od arhitekata Zakona o digitalnim uslugama EU-a, zakona koji regulira online platforme.

Među pogođenima dvije direktorice

Među pogođenima su i dvije direktorice njemačke organizacije HateAid, koja se bori protiv online zlostavljanja. State Department je rekao da se zabrana odnosi na Annu-Lenu von Hodenberg i Josephine Ballon, rekla je zamjenica državnog sekretara Sarah Rogers na platformi X.

Von Hodenberg je u oktobru odlikovana njemačkim Saveznim ordenom za zasluge kao priznanje za njen rad protiv digitalnog nasilja. HateAid, osnovan 2018. godine, smatra se prvim nacionalnim savjetovalištem u Njemačkoj za osobe pogođene online zlostavljanjem. Dvije druge osobe koje je imenovao State Department su Imran Ahmed, osnivač Centra za suzbijanje digitalne mržnje SAD/UK, i Clare Melford, osnivačica Globalnog indeksa dezinformacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji. Obje organizacije rade na suzbijanju govora mržnje i dezinformacija na internetu.

HateAid naziva taj potez “činom represije”

Ballon i von Hodenberg kritizirali su američku odluku kao “čin represije”, rekavši da ih taj potez ne iznenađuje. “To je čin represije vlade koja sve više zanemaruje vladavinu prava i pokušava ušutkati svoje kritičare maksimalnom silom”, rekli su za dpa.

“Nećemo dopustiti da nas zastraši vlada koja instrumentalizira optužbe za cenzuru kako bi ušutkala one koji se zalažu za ljudska prava i slobodu izražavanja”, navodi se u izjavi.

Rekli su da će HateAid nastaviti svoj rad s punom predanošću i solidarizirati se s drugima pogođenima sankcijama.

Francuska i Breton osuđuju sankcije

Breton je također oštro kritizirao američki potez, uspoređujući sankcije koje je State Department najavio protiv njega i četvorice drugih s “lovom na vještice” protiv navodnih komunista tokom McCarthyjeva doba u SAD-u.

„Našim američkim prijateljima: ‘Cenzura nije ondje gdje mislite da jest’“, rekao je Breton u objavi na X-u.

Francuska vlada također je oštro osudila odluku.

“Zakon ne utječe na SAD”

Bretonski i francuski zvaničnici naglasili su da su Zakon o digitalnim uslugama usvojili Europski parlament i sve države članice EU-a snažnom demokratskom većinom kako bi se osiguralo da internet ne postane prostor bezakonja.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot odbacio je tvrdnje američkog državnog sekretara Marca Rubija, koji je zakon EU-a opisao kao „napad stranih vlada na sve američke tehnološke platforme i američki narod“.

“Zakon o digitalnim uslugama (DSA) demokratski je usvojen u Europi kako bi se osiguralo da ono što je ilegalno izvan mreže bude ilegalno i na mreži. Nema apsolutno nikakav ekstrateritorijalni doseg i ni na koji način ne utječe na Sjedinjene Države“, rekao je Barrot na X-u. “Narodi Europe su slobodni i suvereni i ne mogu dopustiti da im drugi nameću pravila koja reguliraju njihov digitalni prostor“, rekao je.

Rubio: “Cenzore nećemo tolerirati”

State Department je petero pojedinaca nazvao “radikalnim aktivistima” koji predvode “organizirane napore da se američke platforme prisile na cenzuru, demonetizaciju i potiskivanje američkih stajališta.” Rubio je ranije na X-u napisao: “Predugo su ideolozi u Europi vodili organizirane napore da prisile američke platforme da kazne američka stajališta kojima se protive.” “Trumpova administracija više neće tolerirati ove nečuvene činove ekstrateritorijalne cenzure”, dodao je Rubio.

Rubio je rekao da State Department stoga pokreće zabrane ulaska protiv onoga što je opisao kao vodeće figure globalnog “cenzurno-industrijskog kompleksa”, a popis se može proširiti “ako drugi ne promijene smjer”.

Rubio i drugi američki zvaničnici više su puta kritizirali ono što tvrde da je online cenzura u Europi. Komentari su uslijedili nakon odluke Europske komisije da kazni X, u vlasništvu milijardera Elona Muska, sa 120 miliona eura zbog nedostatka transparentnosti.

Avaz.ba

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button