U jeku usporenog ekonomskog rasta i pred niz ključnih pokrajinskih izbora, Merz je u više navrata posljednjih sedmica isticao kako Nijemci rade premalo sati i uzimaju previše bolovanja, što, prema njegovim riječima, koči ekonomski oporavak zemlje.
Takva poruka dolazi u politički osjetljivom trenutku. Njemačka ekonomija godinama stagnira, dok se njegova Kršćansko-demokratska unija (CDU) suočava s rastom krajnje desnice i padom podrške birača.
“Ukupna produktivnost naše nacionalne ekonomije nije dovoljno visoka”, rekao je Merz tokom obraćanja industrijalcima u istočnoj Njemačkoj, izdvajajući rad na pola radnog vremena kao poseban problem.
“Da budem još direktniji: ravnoteža između posla i privatnog života i četverodnevna radna sedmica neće biti dovoljni da u budućnosti održimo sadašnji nivo prosperiteta naše zemlje. Zato moramo raditi više”, poručio je kancelar.
Tokom predizbornog skupa u Baden-Württembergu, gdje konzervativci pred izbore 8. marta imaju tijesnu prednost u anketama, Merz je dodatno pooštrio retoriku. Naveo je kako zaposleni u Njemačkoj u prosjeku uzimaju gotovo tri sedmice bolovanja godišnje, što je, kako tvrdi, znatno iznad prosjeka Evropske unije.
“Je li to zaista ispravno? Je li to zaista neophodno?”, upitao je Merz, dodajući: “U Saveznoj Republici Njemačkoj moramo zajedno postići veći ekonomski učinak nego što ga trenutno ostvarujemo.”
“Način života na pola radnog vremena”
Prema podacima njemačkog zavoda za statistiku, Njemačka se nalazi pri samom dnu Evropske unije po prosječnom broju radnih sati sedmično, treća od kraja.
Jedan od glavnih razloga jeste rekordno visok udio zaposlenih koji rade na pola radnog vremena. CDU je nedavno predložio ukidanje “zakonskog prava” na rad s nepunim radnim vremenom, osim u slučajevima kada postoje posebni razlozi poput brige o djeci ili dodatnog obrazovanja.
Prijedlog, naslovljen “Nema zakonskog prava na način života na pola radnog vremena”, izazvao je ogorčenje dijela javnosti, posebno žena koje znatno češće od muškaraca rade skraćeno radno vrijeme.
“To nije životni stil koji sam izabrala”, izjavila je jedna radnica iz Porajnja-Falačke za njemačku javnu televiziju, objašnjavajući da brine o sinu i majci.
Merzove izjave ubrzo su postale predmet ismijavanja na društvenim mrežama, gdje je fraza “način života na pola radnog vremena” pretvorena u niz viralnih memova.
Pad podrške CDU-u
Prema istraživanju javnog servisa ARD, dvije trećine Nijemaca protivi se prijedlogu CDU-a da se oteža rad na pola radnog vremena.
Još zabrinjavajuće za Merza jeste pad povjerenja u njegovu stranku kada je riječ o ekonomiji, temi koja je tradicionalno bila najjači adut konzervativaca. Samo 31 posto ispitanika vjeruje da CDU može poboljšati ekonomsku situaciju, što je šest procentnih poena manje nego prošle godine i najniži rezultat do sada.
Nedugo potom, CDU je iz zvaničnog prijedloga uklonio spornu formulaciju o “načinu života na pola radnog vremena”.
Grčka kao uzor?
Zanimljivo je da se na vrhu liste zemalja EU po broju radnih sati nalazi Grčka, država čije su građane pojedini njemački konzervativci tokom dužničke krize prije desetak godina nazivali lijenima.
Merz danas Grčku navodi kao primjer reformi, iako je produktivnost rada u Njemačkoj i dalje znatno viša.
Tokom posjete grčkog premijera Kyriakosa Mitsotakisa Berlinu prošle godine, Merz je pohvalio liberalizaciju tržišta rada u Atini, koja je omogućila i šestodnevnu radnu sedmicu.
“Preporučujem svima u Njemačkoj koji misle da je strašno i nerazumno raditi 40 sati sedmično da pogledaju Grčku. Sigurno možemo nešto naučiti”, rekao je tada Merz.
Ipak, s obzirom na snažan otpor javnosti i činjenicu da vlada u koaliciji sa Socijaldemokratskom partijom (SPD), koja brani postojeće radne propise, kancelar ima ograničen manevarski prostor.
Njegov problem, međutim, možda nije samo navodna nespremnost građana da rade više, već i pad broja radnih mjesta u industriji, koja je decenijama bila motor njemačke ekonomije. Nezaposlenost je nedavno premašila tri miliona i dostigla najviši nivo u posljednjih 12 godina.
“Već smo donijeli brojne mjere za pomoć ekonomiji, ali to nije dovoljno”, poručio je Merz na društvenoj mreži X.
Klix.ba
