Evropska centralna banka (ECB) ove sedmice mogla bi da donese jednu od najvažnijih odluka za ekonomiju evrozone u posljednjih nekoliko godina.
Nakon naglog skoka cijena energenata izazvanog sukobom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, sve su glasnija očekivanja da bi centralna banka mogla ponovo da poveća kamatne stope kako bi spriječila dalji rast inflacije.
Međutim, među ekonomistima nema saglasnosti. Dok jedni smatraju da je odlučna reakcija neophodna kako bi se očuvala stabilnost cijena, drugi upozoravaju da bi novo povećanje kamata moglo dodatno usporiti privredu koja već pokazuje znakove slabosti.
Inflacija ponovo iznad cilja ECB
Jedan od glavnih razloga zbog kojih se razmatra povećanje kamata jeste rast inflacije u evrozoni, koja je dostigla 3,2 odsto, znatno iznad ciljanih dva odsto.
Posebnu zabrinutost izaziva rast bazne inflacije, pokazatelja koji ne uključuje cijene energije i hrane. U ECB strahuju da bi skuplji energenti mogli da izazovu lančanu reakciju i podstaknu rast cijena robe, usluga i zarada širom evropske ekonomije.
Zbog toga dio članova Savjeta ECB smatra da je potrebno reagovati na vrijeme kako bi se spriječilo ukorjenjivanje inflacionih očekivanja među građanima i privredom.
Ekonomisti upozoravaju na moguću grešku
S druge strane, brojni analitičari smatraju da trenutna situacija nije uporediva sa energetskom krizom iz 2022. godine.
Prema njihovim ocjenama, još nema dovoljno dokaza da je rast cijena energije prerastao u dugotrajan inflatorni problem. Rast plata u većini zemalja evrozone ostaje relativno umjeren, dok dio stručnjaka smatra da na rast bazne inflacije utiču i drugi faktori.
Zbog toga upozoravaju da bi ECB mogla da sačeka nekoliko mjeseci i prikupi dodatne podatke prije donošenja odluke koja bi mogla imati ozbiljne posljedice po evropsku ekonomiju.
Sjećanje na greške iz 2008. i 2011. godine
Protivnici povećanja kamata često podsjećaju na odluke ECB iz 2008. i 2011. godine, kada je centralna banka reagovala na rast cijena nafte i sirovina podizanjem kamatnih stopa.
Nedugo zatim izbile su globalna finansijska i evropska dužnička kriza, zbog čega je ECB bila primorana da promijeni kurs i odustane od restriktivne politike.
Mnogi ekonomisti smatraju da bi se slična greška mogla ponoviti ukoliko se kamate povećaju u trenutku kada evropska privreda već usporava.
Slabi signali iz najvećih ekonomija
Najnoviji podaci pokazuju da privredna aktivnost u evrozoni gubi zamah.
Posebno zabrinjava situacija u Francuskoj, dok su zbirni podaci pokazali da je ekonomija evrozone početkom godine zabilježila blagi pad.
U takvim okolnostima skuplji krediti mogli bi dodatno opteretiti kompanije i građane, smanjiti investicije i usporiti privredni rast.
ECB pod većim pritiskom od drugih centralnih banaka
Dodatnu dilemu stvara činjenica da evropska centralna banka trenutno zauzima oštriji stav od drugih velikih centralnih banaka.
Dok ECB razmatra podizanje kamata, američke Federalne rezerve zasad čekaju dodatne procjene posljedica sukoba na Bliskom istoku prije eventualnih novih poteza.
Ipak, dio evropskih zvaničnika smatra da iskustvo iz perioda 2021. i 2022. godine pokazuje koliko odlaganje reakcije može biti rizično, jer je tada inflacija značajno porasla prije nego što su uslijedile ozbiljnije mjere.
Tržišta očekuju dvije korekcije kamata
Prema procjenama finansijskih tržišta, ECB bi tokom ove godine mogla dva puta povećati kamatne stope za po 0,25 procentnih poena.
Ipak, većina analitičara vjeruje da bi eventualno povećanje trebalo da bude predstavljeno kao preventivna i jednokratna mjera, a ne početak novog ciklusa agresivnog zaoštravanja monetarne politike.
Zbog toga će pažnja investitora biti usmjerena ne samo na samu odluku ECB, već i na poruke predsjednice banke Kristin Lagard o budućim potezima i procjenama ekonomskih kretanja u evrozoni.
Njene izjave mogle bi da odrede očekivanja tržišta za naredne mjesece i utiču na kretanja kamata, kurs evra i stanje evropske privrede u narednom periodu, prenosi Bankar.me.
Nezavisne.com
