U Brčkom održana radionica o stresu, traumi i radnim pravima novinara
Brčko, 11. septembar 2026. godine – Mentalno zdravlje novinara, profesionalni stres, sagorijevanje, mobing i zaštita prava iz radnog odnosa bili su u fokusu edukativne radionice „Profesionalni izazovi novinarstva: stres, trauma i radna prava“, koja je održana u hotelu Jelena u Brčkom.
Radionicu je organizovala Pro Educa u okviru projekta „MindSafe Media: Podrška mentalnom zdravlju novinara i medijskih radnika u BiH“, čiji je cilj jačanje mentalne otpornosti novinara i medijskih radnika, kao i podizanje svijesti o izazovima sa kojima se suočavaju u svakodnevnom radu.
Tokom edukacije razgovaralo se o dva međusobno povezana aspekta novinarske profesije – zaštiti prava na radnom mjestu i očuvanju mentalnog zdravlja.
Pravnica Danijela Radonić govorila je o mobingu i uznemiravanju na radnom mjestu, zakonskom okviru i mehanizmima zaštite, sa posebnim osvrtom na situacije sa kojima se novinari mogu susresti u medijskom okruženju. Učesnici su imali priliku da kroz praktične primjere bolje razumiju razliku između mobinga, uznemiravanja i drugih oblika pritiska na radnom mjestu, kao i da se upoznaju sa mogućim načinima reagovanja i zaštite svojih prava.
Psihologinja Aleksandra Arsenijević Puhalo govorila je o profesionalnom stresu i sagorijevanju, njihovim uzrocima, simptomima i posljedicama, te načinima prevencije i očuvanja mentalnog zdravlja. Posebna pažnja posvećena je prepoznavanju znakova hroničnog stresa i burnouta kod sebe i kolega, kao i praktičnim strategijama za smanjenje stresa i očuvanje psihološke otpornosti.
Novinarska profesija podrazumijeva rad pod stalnim pritiskom, kratke rokove, dostupnost van radnog vremena, izloženost konfliktnim i traumatičnim događajima, kao i različite oblike profesionalne i ekonomske nesigurnosti. Zbog toga je, kako je istaknuto tokom radionice, briga o mentalnom zdravlju novinara važan dio stvaranja kvalitetnog i sigurnog radnog okruženja.
Posebno je naglašena potreba da se o ovim temama govori otvoreno i preventivno. Prema podacima istraživanja o mentalnom zdravlju novinara u BiH, oko 12,6 odsto novinara navelo je da ima problem sa mentalnim zdravljem koji je potvrđen od psihologa ili psihijatra, dok je približno još 12 odsto ispitanika navelo da smatra da ima problem, ali nije potražilo stručnu pomoć.
„Važno je napraviti razliku između profesionalnog stresa i sagorijevanja, a onda ponuditi načine da se pomogne sebi, da se smanji nivo stresa i anksioznosti ili da se napravi prevencija sagorijevanja“, istakla je psihologinja Aleksandra Arsenijević Puhalo.
Govoreći o zaštiti prava zaposlenih u medijima, pravnica Danijela Radonić naglasila je da su novinari, kao i drugi radnici, izloženi riziku od različitih situacija na radnom mjestu koje mogu prerasti u mobing, zbog čega je važno da poznaju svoja prava i dostupne mehanizme zaštite.
Učesnici radionice istakli su da je pritisak često sastavni dio svakodnevnog novinarskog rada i da se problemi povezani sa stresom nerijetko potiskuju ili normalizuju. Upravo zbog toga edukacije ovog tipa predstavljaju prostor za otvoren razgovor, razmjenu iskustava i pronalaženje konkretnih načina za prevenciju profesionalnog sagorijevanja i zaštitu prava novinara.
Radionica u Brčkom jedna je od aktivnosti usmjerenih na otvaranje prostora za kontinuiran razgovor o mentalnom zdravlju i radnim pravima novinara u Bosni i Hercegovini. Organizatori očekuju da će kroz naredne edukacije obuhvatiti još veći broj novinara i medijskih radnika i doprinijeti konkretnijem rješavanju problema stresa, mobinga i zaštite mentalnog zdravlja u novinarskoj profesiji.
Radionica je organizovana u okviru projekta „MindSafe Media: Promovisanje mentalnog zdravlja i dobrobiti novinara u BiH“, koji provodi Pro Educa, podržan kroz širi program „MedIA-Lit“ koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Helsinškim odborom za ljudska prava u Srbiji, Helsinškim odborom za ljudska prava u Sjevernoj Makedoniji, Tirana centrom za izvrsnost u novinarstvu iz Albanije i Atlantskom inicijativom (AI) iz Bosne i Hercegovine, uz finansijsku podršku Evropske unije i sufinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Vlade Crne Gore.
