Arheolozi otkrivaju kako je najstarija američka civilizacija preživjela klimatsku katastrofu
Tim koji je predvodila poznata peruanska arheologinja Ruth Shady (78) zaključio je da je prije otprilike 4.200 godina teška suša prisilila stanovništvo da napusti drevni grad Caral i preseli se u njegovu blizinu.
“Ostavili su sve ove dokaze kako ljudi ne bi zaboravili da su klimatske promjene bile vrlo ozbiljne, uzrokujući krizu u Caralovom društvu i njegovoj civilizaciji, a nisu željeli da ljudi zaborave šta ih je uzrokovalo”, rekla je prilikom posjete jednog od mjesta gdje je ispitivala hramsku piramidu, piše Guardian.
Stanovnici Carala su napravili novi dom na sušnoj pacifičkoj obali, gdje su preživljavali ribarenjem u moru i poljoprivredom u dolini rijeke Huaura.
Drugo naselje, koje datira iz istog perioda između 1800. i 1500. godine prije nove ere, bilo je Peñico, 16 kilometara istočno od Carala, smješteno u istoj dolini rijeke Supe.
Osnovano je otprilike u isto vrijeme kada su se razvijale rane civilizacije na Bliskom istoku i u Aziji.
Arheolozi kažu da su stanovnici Carala sa sobom u nove gradove ponijeli svoje sofisticirane dekorativne tehnike hramskih piramida i udubljenih kružnih trgova, koje su također sadržavale nove slike koje su budućim generacijama pričale priču o njihovom preživljavanju.
Jedan takav set slika otkriven je u Vichami na zidovima hrama na vrhu uzdignute platforme u pustinji. Sastoji se od trodimenzionalnih muralnih reljefa koji prikazuju mršave leševe s udubljenim trbusima i izbočenim rebrima; na drugom zidu iznad i uvučenom unatrag nalaze se trudnice, ritualne plesačice i par velikih riba.
Iznad oba, na višem zidu, nalazi se gotovo crtani dizajn koji prikazuje lice žabe kako izlazi iz ljudskih ruku, a koju u glavu udara grom.
“Nakon smrti, praznih stomaka, pojavljuje se žaba koja izlazi iz Zemlje s munjom koja joj udara u glavu, kao da najavljuje dolazak vode”, kazala je.
Suša koja je pogodila Caral možda je bila dio “mega suše” za koju neki arheolozi vjeruju da je prisilila ljude da napuste napredne gradove u Mezopotamiji, dolini Inda i šire. Moguće je da je dovela do kolapsa mnogih drevnih civilizacija.
Arheolozi su u Peñicu pronašli do 18 građevina, uključujući stambene komplekse, koje snažno podsjećaju na arhitektonski stil starijeg grada Carala, koji je osnovan oko 800 godina ranije.
“Ono što se najviše ističe jeste organizacija i raspored naselja, struktura i dizajn njihovih zgrada”, rekao je Mauro Ordoñez, glavni arheolog u Peñicu.
Arheolozi su pronašli kosture majmuna koji su vjerovatno doneseni preko planina iz džungle, kao i keramiku koja ih prikazuje.
Artefakti od nepečene gline prikazuju muškarce i žene visokog statusa s crveno obojenim licima i stiliziranom kosom, što ukazuje na rodnu ravnopravnost. Školjke s tropske obale Ekvadora pokazuju stalnu vezu s ljudima sa sjevera, kao i s juga, istoka i zapada.
Ostaci hrane pokazuju kosti ribe iz Tihog okeana, pamuk, voće i povrće poput slatkog krompira, avokada, kukuruza, tikve i čilija. Čini se da je trgovina napredovala na pijacama na otvorenom – slično kao što je to slučaj u modernom Peruu.
Sada je sve više dokaza da, suočena s klimatskom krizom, civilizacija nije nestala, već se prilagodila i preselila. Ove civilizacije, koje su prethodile Inkama, Majama i Astecima milenijumima, imale su složene trgovinske sisteme, rodnu ravnopravnost i očigledno su živjele zajedno u miru.
Shady vjeruje da Peruanci mogu mnogo naučiti od svojih predaka o “životu u skladu s prirodom”.
klix.ba
