Građani Bosne i Hercegovine gotovo polovinu svojih primanja troše na hranu, što je najviše u poređenju sa zemljama regiona. Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, čak 45% prosječnih prihoda domaćinstava odlazi na prehranu.
Za poređenje, u Srbiji se na hranu izdvaja nešto više od 40%, u Crnoj Gori oko 30%, Hrvatskoj 27%, dok Slovenija troši svega 18,8% prosječnih primanja na prehranu. U najrazvijenijim zemljama svijeta, ovaj procenat je znatno niži – u SAD-u samo 6%, u Velikoj Britaniji oko 8%, a u Njemačkoj 11%.
Visok udio troškova za hranu u ukupnim izdacima ukazuje na nizak životni standard. Sindikalna potrošačka korpa u BiH za april 2025. iznosila je 3.168,90 KM, dok je prosječna plata u Federaciji BiH u februaru bila 1.525 KM. Minimalna plata je 1.000 KM, što znači da prosječna plata pokriva tek 48,12% sindikalne potrošačke korpe, dok minimalna plata pokriva samo 31,56%.
U strukturi sindikalne korpe, prehrana čini 44,85%, stanovanje i komunalne usluge 13,65%, higijena i zdravlje 9,38%, obrazovanje i kultura 10,10%, odjeća i obuća 11,36%, prevoz 4,35%, a održavanje domaćinstva 6,31%.
Slična situacija je i u Republici Srpskoj. Tamošnja sindikalna korpa u martu iznosila je 2.700 KM, a troškovi prehrane činili su 1.237 KM ili 45,81% ukupne potrošnje.
Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, rekao je za “Nezavisne novine” da je ovo poražavajući podatak.
Cijene hrane u BiH su najviše u regionu te više nego u zemljama zapadne Evrope, gdje je standard neuporedivo viši i gdje su plate neuporedivo više. Hrana je skuplja nego u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji. Ovo definitivno zaslužuje tematski i sistemski pristup kako bi se riješio taj problem. Da li je tu prevelika glad trgovačkih lanaca koji pokušavaju na bilo koji način preko noći steći ogromna bogatstva nauštrb svojih građana? Da li treba smanjiti marže ili uvesti jače kontrole?
U konačnici, plate se moraju povećati, jer sada mogu pokriti polovinu potrošačke korpe, a minimalna tek trećinu. Očekujemo i konačno bi bilo vrijeme da se vlasti u BiH počnu baviti problemima običnog čovjeka, a ne kadriranjem i raspodjelom fotelja”, naglasio je Šatorović.
