Dio Kantona Sarajevo bi se mogao grijati termalnom vodom: Koje bi bile prednosti, a koji nedostaci toga
Zamjena za konvencionalnu energiju je i u geotermalnoj energiji, koja se smatra velikim potencijalom. Beč je jedan od dijelova svijeta u kojem je to slučaj.
Naime, u ovom gradu su ljetos završena bušenja na izvorištima vode čija temperatura doseže do 100 stepeni celzijusovih. Nakon završetka bušenja, slijedi izgradnja prvog geotermalnog postrojenja, što bi trebalo koštati 90 miliona eura. Ovo postrojenje će se prvenstveno koristiti za proizvodnju toplotne energije za 200 hiljada domaćinstava.
Austrijski glavni grad će i geotermalnu energiju koristiti kako bi ostvario cilj da do 2040. bude klimatski neutralan grad. To će značiti da daljinsko grijanje bude u potpunosti ekološki prihvatljivo.
Šta je geotermalna energija
I Kanton Sarajevo ima geotermalnu energiju, prije svega u obliku termalne vode. Ilidža je dio kantona koji je posebno bogat ovim resursom. S obzirom na to, sagovornici Klix.ba dali su bliži uvid u geotermalnu energiju kao takvu i koliki su potencijali bh. glavnog grada kada je u pitanju njeno korištenje.
Naime, prof. dr. Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (UNSA), šef studijskog programa Procesno i okolinsko inženjerstvo, Azrudin Husika je podsjetio da se geotermalna energija može koristiti za grijanje i hlađenje građevina, grijanje sanitarne vode, proizvodnju električne energije, kao izvor energije za industrijske i poljoprivredne procese, banjski turizam itd.
Ukazao je da temperatura i sastav vode, njena udaljenost od korisnika, pravni i finansijski aspekti određuju u koje svrhe se može koristiti geotermalna energija.
Prednosti i nedostaci
Husika je izdvojio neke od prednosti i neke od nedostataka korištenja ovog oblika energije. Prvobitno je naveo prednosti:
- Niski troškovi i sigurnost u snabdijevanju jer se energija koristi u blizini njenog izvora;
- Oprema za korištenje ove energije je relativno jednostavna, osim ako je riječ o proizvodnji električne energije. Održavanje opreme je jeftino, a životni vijek relativno dug;
- Ako je potrebna temperatura viša nego što je temperatura vode geotermalnog izvora, ta temperatura se uz pomoć toplotnih pumpi može prilagoditi potrebama potrošača, a istovremeno dobiti i rashladna energija;
- Nema zagađujućih materija i ugljendioksida (CO2), kao ni buke.
Zatim je naveo neke od nedostataka korištenja geotermalne energije:
- Potrebni su istražni radovi kako bi se pronašao pouzdan izvor;
- Kamenac u vodi može uzrokovati probleme, koji se mogu relativno lako riješiti;
- Izvori ove energije su u mnogim slučajevima na velikoj udaljenosti od korisnika, potrošača, pa izgradnja toplovoda nije isplativa;
- Za proizvodnju električne energije pogodni su samo izvori s relativno visokim temperaturama (više od 100 stepeni). Moguće je za proizvodnju električne energije koristiti izvor s nižom temperaturom, ali je tehnologija za to kompleksnija.
Pitanje eksploatacije u KS
Husika je naglasio da potencijali geotermalne energije u Bosni i Hercegovini nisu dovoljno istraženi.
“Na nekim mjestima, gdje je geotermalna energija na površini tla se već koristi, ali u veoma malom postotku. Uglavnom se koristi u hotelima i drugim ugostiteljskim objektima te banjskim lječilištima”, naveo je.
Prethodno istaknuto je za njega pokazatelj da korištenje ovog oblika energije može biti isplativo, a onda se osvrnuo na šta to utječe na isplativost eksploatacije.
“Osnovni faktori koji utječu na isplativost su temperatura, dubina na kojoj je geotermalna voda (da li je potrebno pumpati do površine ili ne), kakve potrebe za energijom imamo i koliko su te potrebe udaljene od izvora. Ako su nam potrebne toplotne pumpe, onda je početna investicija relativno velika. Ipak, može se zaključiti da je korištenje geotermalne energije isplativo, posebno ako se uzme u obzir rast cijena drugih izvora energije”, ukazao je.
Govoreći o tome u koje svrhe bi geotermalnu energiju bilo najpogodnije koristiti u KS, naglasio je da je s obzirom na temperaturu istraženih izvora, izvodivo je koristiti za grijanje i hlađenje zgrada, u nekim slučajevima preko daljinskog grijanja i hlađenja, grijanje sanitarne vode i banjska lječilišta.
Dodaje da je za konkurentnu proizvodnju električne energije potrebna viša temperatura u odnosu na do sada istražene i utvrđene potencijale geotermalne energije.
Sarajevsko preduzeće “Toplane” je u saradnji s Fondom za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine prije nekoliko godina provelo istraživanje kako bi utvrdilo da li je geotermalnu energiju s područja Ilidže moguće iskoristiti za grijanje dijela zgrada na području ove općine.
Iz ovog preduzeća su u odgovoru na upit Klix.ba potvrdili da bi to bilo izvodivo te su ukazali da bi broj korisnika toplotne energije proizvedene geotermalnom energijom u sistemu daljinskog zagrijavanja ovisio od izdašnosti bušotina geotermalne energije. Naglasili su da bi ta izdašnost odredila i to da li bi se ova energija mogla koristiti i za grijanje zgrada izvan Ilidže.
Naveli su da bi geotermalnu vodu mogli koristiti i za proizvodnju električne energije, ali ako bi ta voda bude imala odgovarajuću temperaturu i odgovarajući kapacitet bušotine.
