Nuklearna elektrana Černavoda u Rumuniji prvi put od početka rada ostala je bez proizvodnje iz oba reaktora nakon što je drugi blok kontrolisano isključen zbog rekordno niskog vodostaja Dunava.
Kako prenosi Glas Srpske, državni operater „Nuklearelektrika“ saopštio je da je odluka donesena u skladu sa procedurama za ekstremne hidrološke uslove, sa ciljem zaštite sistema za hlađenje i očuvanja nuklearne bezbjednosti postrojenja.
Drugi reaktor Černavode isključen je nekoliko dana nakon prvog, koji je takođe zaustavljen zbog istog razloga. Elektrana raspolaže sa dva CANDU reaktora snage po 706 megavata, koji zajedno proizvode oko petinu ukupne električne energije u Rumuniji.
Obustava rada oba bloka dolazi u trenutku kada je potrošnja električne energije u zemlji povećana zbog dugotrajnog toplotnog talasa. Rumunija će zbog toga biti primorana da poveća uvoz električne energije kako bi nadoknadila manjak domaće proizvodnje.
Prije isključenja drugog reaktora, vršna potrošnja električne energije u Rumuniji iznosila je oko 7,3 gigavata, dok je domaća proizvodnja bila približno 4,3 gigavata.
Prema podacima rumunske Uprave za vode „Apele Romane“, protok Dunava na ulasku u Rumuniju trenutno iznosi oko 1.650 kubnih metara u sekundi, dok višegodišnji prosjek za kraj jula iznosi približno 4.750 kubnih metara u sekundi.
Prognoze ukazuju da bi početkom avgusta protok mogao dodatno pasti na oko 1.500 kubnih metara u sekundi, što bi bilo blizu istorijskog minimuma od 1.400 kubnih metara u sekundi, zabilježenog 1985. godine.
Nizak vodostaj Dunava posljednjih dana izazvao je probleme i u riječnom saobraćaju. Na pojedinim dionicama formirani su pješčani sprudovi, a plovidba je otežana zbog male dubine rijeke.
Stručnjaci upozoravaju da slučaj Černavode pokazuje koliko klimatske promjene i ekstremni vremenski uslovi mogu uticati na energetsku infrastrukturu. Nuklearne elektrane koje koriste riječne sisteme za hlađenje zavise od dovoljnog protoka vode i odgovarajuće temperature.
Sličan sistem hlađenja koristi i bugarska nuklearna elektrana Kozloduj, koja se takođe oslanja na Dunav. Ukoliko bi se suša i visoke temperature nastavile duži period, i to postrojenje bi moglo biti izloženo dodatnim izazovima, iako će uticaj zavisiti od lokalnih hidroloških uslova i tehničkih karakteristika elektrane.
Izvor: Glas Srpske
