Iako je BH-Gas promijenio Statut da udovolji HDZ-u, Čović sada otvoreno najavljuje “eliminaciju” državne kompanije
“Ulazak američkih partnera u ovaj projekt predstavlja novi trenutak koji obećava realnu nesmetanu izgradnju plinovoda, ali i eliminaciju BH-Gasa kao nametnute tvrtke koja, osim što ne zapošljava nijednog predstavnika hrvatskog interesa, ne posjeduje ni stručne kvalifikacije, kapacitet, znanje ni potencijale za provođenje takvog ozbiljnog projekta”, poručio je Čović .
Ova izjava predstavlja hladan tuš za sve one koji su vjerovali da su višemjesečni napori BH-Gasa da se “prilagodi” zahtjevima hrvatske politike urodili plodom.
Uzaludni ustupci: BH-Gas uradio sve, Čoviću i dalje malo
Da bi se razumjela težina Čovićeve najave o “eliminaciji”, potrebno se vratiti samo godinu dana unazad. Naime, početkom ove godine BH-Gas je, pritisnut političkim zahtjevima HDZ-a, krenuo u drastične izmjene vlastitog Statuta.
Kompanija je, postupajući po nalogu Parlamenta FBiH i uz saglasnost Vlade, izmijenila svoje interne akte kako bi omogućila ono na čemu je HDZ godinama insistirao, osnivanje podružnice u Mostaru.
Novi Statut je krojen upravo po mjeri političkih zahtjeva: definisano je da “Društvo može osnivati podružnice van sjedišta”, te da te podružnice, iako nemaju svojstvo pravnog lica, imaju svoje rukovodioce i mogu obavljati poslove u okviru djelatnosti društva. Plan je bio jasan: BH-Gas ostaje nosilac projekta, ali se formira snažna podružnica u Mostaru koja bi operativno vodila Južnu interkonekciju, čime bi se zadovoljili apetiti za “nacionalnom zastupljenošću”.
Tada je iz BH-Gasa slavodobitno saopćeno: “Ovim reformama BH-Gas se pozicionirao da efikasno predvodi implementaciju projekta gasovoda Južne interkonekcije.”
Danas, Čovićeva izjava pokazuje da su ti ustupci bili uzaludni. Promjena Statuta, planiranje ureda u Mostaru i restrukturiranje firme nisu bili dovoljni. Ljestvica je ponovo podignuta, sada se ne traži podružnica, već potpuno brisanje kompanije iz jednačine.
Ono što Čović naziva “eliminacijom”, znači potpuno brisanje BH-Gasa iz Zakona o Južnoj interkonekciji. Prema informacijama koje su se pojavile nakon nedavnih sastanaka u Američkoj ambasadi, model koji se sada forsira je koncesija.
Plan je da se projekat, umjesto javnom preduzeću, dodijeli stranoj (vjerovatno američkoj) kompaniji putem koncesije. Iako ovo HDZ-u odgovara jer iz igre izbacuje sarajevsku centralu BH-Gasa, posljedice potpunog brisanja domaćeg operatera iz zakona bi mogle biti katastrofalne u skorijoj budućnosti.
BH-Gas je nosilac svih dosadašnjih dozvola, okolinskih studija i projektne dokumentacije. Zakon je već proglasio javni interes za eksproprijaciju u korist BH-Gasa. Brisanje firme iz zakona znači da svi ti procesi padaju u vodu i moraju se raditi ispočetka.
Svakako uvijek postoji rizik propasti koncesije. Iako je u domenu nemogućeg postavlja se pitanje šta ako koncesionar odustane ili bankrotira? Ako BH-Gas nije u zakonu kao “sigurnosna mreža” ili partner, FBiH ostaje bez mehanizma da preuzme i spasi projekat.
U konačnici treba govoriti i o cijenama. Uvođenje privatnog upravitelja neminovno znači da će građani kroz račune za plin plaćati ne samo energent, već i profit te kompanije, što bi plin učinilo skupljim nego da projektom upravlja neprofitno javno preduzeće.
Čovićev optimizam temelji se i na promjeni administracije u Washingtonu. U intervjuu otvoreno ističe kako dolazak Donalda Trumpa donosi “poboljšan i pragmatičan pristup” koji favorizira ekonomska rješenja umjesto političkih pritisaka.
Prevedeno s diplomatskog jezika, Čović računa da nova američka administracija neće insistirati na jačanju državnih institucija (poput BH-Gasa), već na brzoj realizaciji dogovora kroz koncesiju američkoj firmi.
Ovo stavlja stranke Trojke u nezahvalnu poziciju. S jedne strane, žele osigurati energetsku nezavisnost od Rusije i zadržati savezništvo sa SAD-om. S druge strane, pristanak na Čovićev zahtjev za “eliminaciju” BH-Gasa značio bi ne samo gašenje jedne federalne (državne) firme, već i politički poraz, priznanje da javni interes FBiH prestaje tamo gdje počinju interesi jedne stranke.
Jedno je sigurno, Južna interkonekcija više nije samo energetsko pitanje. Postala je test opstanka države u energetskom sektoru. Ako Čovićev plan o eliminaciji prođe, BH-Gas će biti sveden na “domara” starih cijevi kojima uskoro, zbog prestanka dotoka ruskog plina, neće imati šta teći.
