JOHANNESBURG – Naučnici iz Južne Afrike pokrenuli su revolucionarnu kampanju protiv krivolova – u rogove nosoroga ubrizgavaju male količine radioaktivnog materijala kako bi ih učinili otkrivenima na međunarodnim sigurnosnim sistemima i samim tim manje privlačnim za krijumčarenje.
Ovaj pionirski projekat, nazvan Rhisotope Project, razvio je tim sa Univerziteta Witwatersrand (Wits) u saradnji sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju, a pokrenut je nakon šest godina istraživanja i testiranja.
„Naš je cilj primijeniti Rhisotope tehnologiju u velikim razmjerima kako bismo zaštitili jednu od najugroženijih vrsta u Africi. Ovo je borba za očuvanje prirodne baštine,“ izjavila je Jessica Babich, voditeljica projekta.
Sigurno za životinje, efikasno protiv krijumčarenja
Pilot studija sprovedena na 20 nosoroga potvrdila je da postupak nije štetan za životinje. Profesor James Larkin sa Univerziteta Wits izjavio je da su testovi dokazali da se rogovi mogu otkriti čak i unutar zatvorenih transportnih kontejnera, zahvaljujući njihovom radioaktivnom signalu.
„Dokazali smo, izvan svake naučne sumnje, da je ova metoda bezbjedna za životinje i efikasna u otkrivanju krijumčarenih rogova,” rekao je Larkin.
Alarmantna statistika
Južna Afrika je dom najveće populacije nosoroga na svijetu, ali i žarište krivolova – prema organizaciji Save the Rhino, od 2021. svake godine u toj zemlji bude ubijeno više od 400 nosoroga. Rogovi se najčešće krijumčare na azijska tržišta, gdje se koriste u tradicionalnoj medicini i predstavljaju statusni simbol.
Ugrožene vrste
-
Bijeli nosorog: ugrožen
-
Crni nosorog: kritično ugrožen
Ubrizgavanjem radioaktivnog materijala rogovi postaju neupotrebljivi za ilegalnu trgovinu, a potencijalni krijumčari bivaju izloženi riziku da ih otkriju nuklearni sigurnosni sistemi na granicama i aerodromima širom svijeta.
Ova inovacija predstavlja veliki korak naprijed u borbi protiv krivolova, kombinujući tehnologiju i očuvanje kako bi se zaštitile jedne od najveličanstvenijih i najugroženijih životinja na planeti.
