Prema podacima Eurostata, oko 27 posto građana Europske unije ne može priuštiti ni sedmodnevni odmor. Ovaj alarmantan podatak ukazuje na ozbiljan problem u kojem mnogi radnici diljem Europe, zbog rasta troškova života i stagnacije plata, nisu u mogućnosti priuštiti sebi osnovne oblike odmora. Najveći postotak onih koji si ne mogu priuštiti odmor zabilježen je u Rumuniji, gdje čak 32 posto radnika ne može financijski podnijeti tjedni odmor, dok slijede Mađarska, Bugarska i Portugal.
I dok mnoge istočnoeuropske zemlje vode u ovoj negativnoj statistici, Skandinavci i Slovenci ostaju među najprivilegiranijim europskim narodima, s visokom kupovnom moći i relativno povoljnim uvjetima za godišnji odmor. S druge strane, u Hrvatskoj, koja je među popularnim turističkim destinacijama, gotovo 18 posto građana ne može priuštiti sedmodnevno ljetovanje, što nije zanemariv broj s obzirom na sve veću popularnost zemlje među turistima.
Turisti govore o visokim cijenama u Hrvatskoj
S obzirom na visoke cijene smještaja, hrane i pića u Hrvatskoj, mnogi strani turisti koji dolaze u zemlju izvještavaju o značajnim troškovima. “Putujem tri ili četiri puta godišnje”, izjavila je Leah, gošća iz Sjedinjenih Američkih Država. Za nju, visoke cijene nisu prepreka, jer putovanja su, prema njenim riječima, ključni dio njenog života, iako mora štedjeti kako bi ih omogućila.
Jean Francois, gost iz Kanade, bio je još direktniji: “Za ljetovanje ovdje moramo štedjeti. Ovdje je sve najmanje dvaput skuplje nego u Kanadi. Štedim četiri godine da bih mogao doći u Hrvatsku. Iako volim Hrvatsku, cijene su nepristojno visoke.” Slične komentare dijele i mnogi drugi turisti koji dolaze iz Europske unije, ali i iz drugih dijelova svijeta.
Lydia Bonafante, gošća iz Nizozemske, također ističe: “Svake godine možda jednom otputujem izvan Italije i svaki put štedim za putovanja.” U ovim izjavama jasno se vidi kako visoke cijene smještaja, hrane i pića postaju problem i za turiste s visokim životnim standardom.
Zbog čega je Hrvatska skupa destinacija?
Visoke cijene, prema mišljenju stručnjaka, rezultat su kombinacije faktora, uključujući snažnu potražnju tokom ljetne sezone, nedostatak radne snage u turizmu, inflaciju i rastuće troškove energenata. U turističkim destinacijama poput Hrvatske, cene nekretnina, smještaja i usluga idu ruku pod ruku s cijenama hrane i pića, što sve dodatno povećava troškove ljetovanja.
Djelomično, to je i rezultat velikog broja turista koji dolaze u Hrvatsku, što je povisilo potražnju za uslugama. Također, veliki broj ugostiteljskih objekata i hotelskih kompleksa nastoji iskoristiti sezonu kako bi ostvario što veći profit, što se odražava na cijene koje rastu svake godine.
Siromaštvo među radnicima sve je veće
Posljednji podaci Europske konfederacije sindikata (ETUC) pokazali su zabrinjavajući trend porasta siromaštva među radnicima. U posljednje tri godine, broj onih koji si ne mogu priuštiti godišnji odmor raste, a sve to uslijed inflacije, stagnacije plata i sve većih troškova života. Više od 42 milijuna zaposlenih u EU nije u mogućnosti priuštiti odmor izvan svoga doma.
Kako navodi generalna sekretarka ETUC-a, Esther Lynch, “Odmor s porodicom ili prijateljima važan je za naše fizičko i mentalno zdravlje i osnovni je dio evropskog društvenog ugovora.” Ipak, danas, u mnogim europskim zemljama, radnici se suočavaju s realnošću u kojoj je odmor luksuz koji si ne mogu priuštiti, bez obzira na to koliko marljivo radili.
Rast nejednakosti među zemljama EU
Dok Skandinavci i Slovenci uživaju u većem životnom standardu, u zemljama jugoistočne Europe, poput Rumunije, Bugarske i Hrvatske, siromaštvo radnika i nemogućnost financiranja osnovnih životnih potreba, uključujući i odmor, postaju svakodnevica. Za razliku od zemalja s visokim životnim standardom, gdje su cijene relativno stabilne i prihvatljive, u zemljama poput Hrvatske, rastući troškovi života postavljaju izazove i za domaće stanovništvo.
