Dok proces evropskih integracija zahtijeva političku stabilnost, provođenje reformi i jačanje vladavine prava, Bosna i Hercegovina se suočava s najdubljom institucionalnom i političkom krizom od kraja rata. Umjesto približavanja evropskim standardima, zemlja sve više zapada u stanje zastoja i konflikta.
U središtu krize nalazi se vlast u entitetu Republika Srpska, predvođena Miloradom Dodikom, koja svakodnevno dovodi u pitanje legitimitet državnih institucija, prijeti otcjepljenjem, usvaja zakone suprotne Ustavu i otvoreno osporava nadležnosti Ustavnog suda BiH i Ureda visokog predstavnika (OHR).
Ovakvo djelovanje ne samo da produbljuje nepovjerenje među narodima i građanima, već direktno zaustavlja ispunjavanje 14 ključnih prioriteta koje je postavila Evropska komisija – uslova bez kojih nema napretka ka članstvu u EU.
Istovremeno, ni ostali politički akteri u BiH ne pokazuju dovoljnu spremnost za ozbiljne reforme. Važni zakoni koji bi značili iskorak ka evropskoj budućnosti mjesecima čekaju na usvajanje, dok su političke elite zaokupljene borbama za funkcije, populizmom i pripremama za naredne izbore.
Iz Brisela sve češće stižu upozorenja: vrata Evropske unije ostaju otvorena, ali Bosna i Hercegovina mora sama napraviti korake da do njih dođe.
