Ukrajinski napadi na ruske rafinerije i energetsku infrastrukturu pojačani su od marta, a prema navodima ukrajinskih zvaničnika cilj im je pritisak na Moskvu da okonča rat. Procjenjuje se da je izvan funkcije ostala oko trećina ruskih kapaciteta za preradu nafte, dok je proizvodnja benzina smanjena za oko 17 posto, na 850.000 barela dnevno. U više ruskih regija uvedeno je racionalisanje, a vozači satima čekaju u redovima za točenje goriva.
Krim, koji je Rusija ilegalno anektirala 2014. godine, pogođen je najtežim nestašicama, pa je prodaja benzina građanima tamo potpuno obustavljena. Putin je prošlog vikenda održao sastanak s vladinim zvaničnicima i priznao da zemlja prolazi kroz „težak period“. Najavio je ubrzanje popravki energetskih postrojenja i mogućnost uvoza benzina kako bi se nadoknadile, kako je rekao, „privremene“ nestašice.
Putin tvrdi da ukrajinski udari imaju za cilj podjelu ruskog društva, zaustavljanje ruske ofanzive i prisilu Kremlja na pregovore pod uslovima koji bi odgovarali Kijevu. “Nećemo im dati tu priliku”, rekao je. Istovremeno odbacio je prijedlog Ukrajine i zapadnih saveznika o primirju, uz obrazloženje da bi ono omogućilo ukrajinskim snagama da se odmore i pregrupišu.
U noći na četvrtak ruska vojska izvela je masovan 11-satni napad na Kijev, u kojem je poginula najmanje 21 osoba. Bio je to jedan od najsmrtonosnijih udara na ukrajinsku prijestolnicu od početka ruske invazije. Prema podacima Ujedinjenih nacija, u ratu je do sada poginulo više od 16.000 ukrajinskih civila.
Klix.ba
