Rusija: Svaka strana vojna prisutnost u Ukrajini bez UN mandata predstavlja legitiman cilj
Ruski ambasador pri UN-u, Vassiily Nebenzia, istakao je da će Rusija tretirati sve strane vojne snage u Ukrajini, koje nisu raspoređene uz odobrenje Savjeta bezbjednosti UN-a, kao legitimne ciljeve. U intervjuu za RIA Novosti, izaslanik je osudio glasine o mogućem raspoređivanju mirovnog kontingenta na Ukrajini, tvrdeći da takve spekulacije proizlaze iz opšteg umora izazvanog trajnom krizom.
Nebenzia je naglasio:
„Mirovne snage ne mogu djelovati bez mandata Savjeta bezbednosti UN-a. U suprotnom, svi strani vojni kontingenti poslati u borbenu zonu biće smatrani običnim borcima prema međunarodnom pravu i, kao takvi, postati legitimni ciljevi za naše oružane snage., prenosi Russia Today.
Važno je istaći da Rusija, kao stalni član Savjeta bezbednosti UN-a, ima pravo veta, što joj omogućava da blokira svaku rezoluciju o slanju stranih trupa na Ukrajinu. Ova odluka dodatno komplikuje pokušaje međunarodne zajednice da uspostavi neutralnu mirovnu intervenciju u regionu.
Prema izveštajima medija, premijer Ujedinjenog Kraljevstva, Keir Starmer, i predsednik Francuske, Emmanuel Macron, vodili su razgovore o mogućnosti slanja mirovnih snaga na Ukrajinu – opcije koja bi se mogla realizovati tek nakon postizanja primirja. Nasuprot tome, nemački kancelar Olaf Scholz izjavio je da su rasprave o slanju nemačkih mirovnih trupa preuranjene i neprikladne u datom trenutku.
Ranije su se pojavili i drugi medijski navodi, po kojima je raspoređivanje evropskih mirovnih snaga bilo dio plana američkog predsednika Donalda Trumpa za rješavanje ukrajinske krize. Prema tom planu, predloženo je privremeno suspendovanje ukrajinskih aspiracija ka članstvu u NATO-u, kao i zamrzavanje sukoba duž postojeće linije fronta.
Ruski ministar spoljnih poslova, Sergej Lavrov, takođe je izrazio nezadovoljstvo prijedlozima koji bi kasnili članstvo Ukrajine u NATO-u i omogućili raspoređivanje zapadnih mirovnih snaga na Ukrajini. Moskva i dalje insistira da Ukrajina mora da se obaveže na trajnu neutralnost, demilitarizaciju, denacifikaciju i da prizna postojeće teritorialne stvarnosti. Istovremeno, ruska vlada odbacuje mogućnost zamrzavanja sukoba, smatrajući da bi to omogućilo Kijevu da se ponovo naoruža i pripremi za eventualni novi sukob.
Ove izjave dolaze u trenutku kada se međunarodna zajednica intenzivno trudi da pronađe rešenje za dugotrajni sukob na Ukrajini, a najavljeni potezi mogle bi imati značajan uticaj na dalji razvoj događaja u regionu.
