Svijet
U trendingu

Šta treba znati o iranskim milijardama dolara koje su zamrznute zbog američkih sankcija

ran je ponovo otvorio pitanje pristupa desetinama milijardi dolara zamrznutih sredstava dok traju novi razgovori sa Sjedinjenim Američkim Državama o nuklearnom programu i širem sukobu na Bliskom istoku.

Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Ghalibaf sedmicama poručuje da bi odmrzavanje iranskog novca trebalo biti mjera izgradnje povjerenja, ako ne i uslov za pregovore sa Washingtonom. Prema Middle East Eye, to pitanje sada je dio intenzivne diplomatske runde koja se povezuje s pokušajem dugoročnog okončanja rata, ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza i smanjenja iranskih nuklearnih kapaciteta.

Izvještaji ove sedmice navode da bi SAD mogao osloboditi do 25 posto iranskih zamrznutih sredstava širom svijeta ako Iran preda 400 kilograma obogaćenog uranija i ugasi svoja nuklearna postrojenja. Kako su oba zahtjeva predstavljena kao teško prihvatljiva za Teheran, Iran navodno traži manji paket i pristup do 12 milijardi dolara.

Najkonkretniji pomak vezan je za oko šest milijardi dolara koje se od septembra 2023. nalaze u Kataru. Ghalibaf i guverner iranske centralne banke doputovali su u ponedjeljak u Dohu kako bi razgovarali o oslobađanju tog novca, što se u tekstu opisuje kao mogući signal napretka.

Iran tvrdi da mu strane vlade i banke, zbog američkih sankcija uvedenih i proširenih od Islamske revolucije 1979. godine, duguju ukupno do 120 milijardi dolara vlastitih prihoda. Djelimično popuštanje stiglo je nakon nuklearnog sporazuma iz 2015., kada je Teheran dobio pristup dijelu sredstava, ali je administracija Donalda Trumpa 2018. jednostrano napustila sporazum i obnovila sankcije.

Fond od šest milijardi dolara iz Južne Koreje prebačen je 2023. u Katar u sklopu razmjene zatvorenika između Teherana i Washingtona. Dvije sedmice kasnije Katar je suspendovao sredstva nakon napada Hamasa na jug Izraela i neizvjesnosti o tome kako bi Iran mogao koristiti taj novac.

Dio sredstava mogao bi biti usmjeren na stabilizaciju iranske finansijske infrastrukture, u trenutku kada je ekonomija zemlje pod snažnim pritiskom. Teheran je u martu zatražio i reparacije za strukturnu i ekonomsku štetu kao dio svakog sporazuma o okončanju neprijateljstava, a te zahtjeve je, prema istom izvoru, ponovio i u mirovnom prijedlogu upućenom Bijeloj kući prošle sedmice.

Klix

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button