Trump i kralj Abdullah pred napetim susretom: Kontroverzni prijedlog o rekonstrukciji Gaze izaziva zabrinutost

U utorak se očekuje susret američkog predsednika Donalda Trumpa i jordanskog kralja Abdullaha, koji bi mogao biti obilježen tenzijama zbog nedavnih kontroverznih prijedloga SAD-a vezanih za Gazu. Trump je nedavno iznio ideju o preuzimanju kontrole nad Gazom, preseljenju njenih stanovnika i transformaciji ratom razorene oblasti u “Rivijeru Bliskog istoka”. Prema riječima predsednika, ova bi inicijativa mogla uključivati i prihvatanje palestinskih izbjeglica, što je naišlo na oštar osud arapskih lidera.

Prijedlog je, kako je Trump naveo, odgovor na sve veću frustraciju zbog situacije u regionu, a on je istakao da bi mogao zadržati američku pomoć Jordanu i Egiptu ukoliko se ove zemlje ne slože sa njegovom politikom. „Da, možda, naravno, zašto ne… Ako se ne slože, moguće je da ću zadržati pomoć,“ rekao je Trump novinarima, čime je dodatno zagrijao tenzije u regionu.

Situacija dodatno komplikuje i trenutni prekid vatre između Izraela i palestinske militantne grupe Hamas. Hamas je u ponedeljak najavio da će prekinuti otpuštanje izraelskih talaca iz Gaze, optužujući Izrael da krši dogovor o obustavi napada. Trump je, s druge strane, naglasio da će poništiti prekid vatre ukoliko Hamas do kraja nedelje ne oslobodi sve talace, uzete 7. oktobra 2023. godine.

Kralj Abdullah, poznat po čvrstom stavu u pogledu očuvanja teritorijalnog integriteta i statusa Palestinaca, jasno je izjavio da neće prihvatiti bilo kakve poteze koji bi vodili ka aneksiji teritorija ili raseljavanju Palestinaca. Očekuje se da će tokom utorka istaknuti kako bi Trumpov prijedlog mogao dovesti do podsticanja radikalizma, stvaranja haosa u regionu, ugrožavanja mira sa Izraelom, pa čak i postaviti pitanje opstanka samog Jordana, prenosi Reuters.

Jordan, koji je geografski smješten između Saudijske Arabije, Sirije, Izraela i okupirane Zapadne obale, već je dom za preko 2 miliona palestinskih izbeglica u ukupnoj populaciji od 11 miliona. Dugogodišnja briga o statusu i broju izbeglica dodatno komplikuje unutrašnju politiku zemlje, što čini ovaj susret još osetljivijim za regionalnu stabilnost.

Kako se tenzije nastavljaju, međunarodna zajednica pomno prati razvoj situacije, dok se postavlja pitanje da li će predložene mjere doprineti trajnom rešenju regionalnih problema ili dodatno produbiti već postojeće krize.