U kampovima Al Hol i Roj, te pritvorskim jedinicama na sjeveroistoku Sirije, i dalje se nalazi 118 državljana Bosne i Hercegovine – 52 odrasle osobe (22 muškarca i 30 žena) i 66 djece. Posljednja repatrijacija dogodila se još 19. decembra 2019. godine, kada je u BiH vraćeno 25 osoba.
Iako su Ujedinjene nacije više puta pozivale države da preuzmu odgovornost za svoje državljane, konkretni pomaci u BiH izostaju. Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije ističe da BiH ovim postupanjem krši međunarodne norme: „Svaki građanin ima pravo na povratak. Nečinjenje države u ovom slučaju je nedopustivo.“
Iz Ministarstva bezbjednosti BiH potvrđeno je da je proces repatrijacije izuzetno složen i da uključuje saradnju s međunarodnim organizacijama, ali precizan datum eventualnog povratka preostalih građana još nije poznat.
Savjet Evrope i Ujedinjene nacije već su upozorili BiH da je dužna da prihvati svoje državljane, posebno djecu, koja su u kampovima izložena nasilju, traumi i neljudskim uslovima.
Nakon povratka prve grupe 2019. godine, uključujući i muškarce koji su osumnjičeni za učešće u terorističkim aktivnostima, uspostavljen je Plan repatrijacije i program njihove reintegracije i resocijalizacije. Međutim, implementacija je i dalje na čekanju.
Podsjećanja radi, prema Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima, nijednoj osobi ne smije biti uskraćeno pravo da se vrati u svoju domovinu.
