Prijetnje Donalda Trampa o preuzimanju Grenlanda u evropskim vladama više se ne doživljavaju kao puka retorika, već kao ozbiljna mogućnost. Politički vrh, koji je donedavno ignorisao pojačane izjave američkog predsjednika, sada očajnički traži način kako ga zaustaviti.
“Moramo biti spremni za direktnu konfrontaciju”
Da je situacija alarmantna, potvrđuju i diplomatski izvori iz EU. “Moramo biti spremni za direktnu konfrontaciju s Trampom”, izjavio je jedan diplomata upoznat s raspravama. “On je u agresivnom modu i moramo biti spremni.”
Tenzije su dodatno porasle nakon što je američki šef diplomatije Marko Rubio najavio da će sljedeće sedmice s danskim zvaničnicima razgovarati o američkoj akviziciji Grenlanda, a Bijela kuća poručila kako bi preferirala pregovore, ali ne isključuje ni vojnu opciju.
Zajednički odgovor Evrope
Kao odgovor, evropski diplomatski napori su se intenzivirali. Francuski ministar spoljnih poslova Jean-Noël Barrot potvrdio je da je s kolegama iz Njemačke i Poljske razgovarao o zajedničkom evropskom odgovoru. “Ono što je u pitanju jest pitanje kako Evropa, EU, može biti ojačana da odvrati prijetnje, pokušaje na svoju bezbjednost i interese”, rekao je Barrot novinarima. “Grenland nije na prodaju niti za uzimanje… stoga prijetnje moraju prestati.”
Politico je razgovarao s brojnim zvaničnicima, diplomatima i stručnjacima kako bi istražio koje opcije Evropa ima na raspolaganju. Osjećaj nemoći je, sveprisutan.
“Svi su potpuno zapanjeni i nesvjesni čime zapravo raspolažemo”, rekao je bivši danski zastupnik. “Niko zapravo ne zna šta učiniti jer Amerikanci mogu raditi šta god žele. Ali trebamo odgovore na ova pitanja odmah. Ne mogu čekati tri, pet ili sedam godina.”
Opcija 1: Potraga za kompromisom
Tramp svoju želju za Grenlandom pravda vitalnim bezbjednosnim interesima SAD te optužuje Dansku da ne čini dovoljno kako bi ga zaštitila od rastuće kineske i ruske vojne aktivnosti na Arktiku. Stoga bi pregovaračko rješenje, koje bi Trampu omogućilo da se predstavi kao pobjednik, a Danskoj i Grenlandu da sačuvaju obraz, moglo biti najbrži izlaz iz krize.
Bivši visoki zvaničnik NATO-a predložio je da bi Savez mogao posredovati između strana, kao što je to činio u sporovima između Turske i Grčke. Američki predstavnik pri NATO-u Metju Vitaker izjavio je da Tramp i njegovi savjetnici ne vjeruju da je Grenland adekvatno bezbjedan.
“Kako se led topi i kako se otvaraju rute na Arktiku i Visokom sjeveru… Grenland postaje vrlo ozbiljan bezbjednosni rizik za kopno Sjedinjenih Američkih Država.” Saveznici stoga razmatraju nove ponude Trampu, poput ubrzanja odbrambene potrošnje na Arktiku, održavanja više vojnih vježbi i raspoređivanja trupa radi umirivanja SAD. Dvojica diplomata spomenula su i mogućnost uspostave sheme “Arktička straža”, po uzoru na postojeće inicijative na istoku Evrope.
Trampa privlače i velika mineralna nalazišta te potencijalne rezerve nafte i gasa. Međutim, vađenje resursa iz negostoljubivog terena izuzetno je teško i skupo. Danski izaslanici godinama su bezuspješno zagovarali evropska ulaganja u Grenland, ali sada se, prema riječima jednog diplomate EU, taj stav počinje mijenjati.
Opcija 2: Financijska injekcija Grenlandu
Trampova administracija otvoreno je podržala grenlandski pokret za nezavisnost, s idejom da bi ostrvo, nakon otcjepljenja od Danske, potpisalo sporazum sa SADi bilo preplavljeno američkim novcem. Iako ne isključuje vojnu silu, Tramp insistira da bi Grenland radije preuzeo dobrovoljno. EU i Danska stoga pokušavaju uvjeriti Grenlanđane da im mogu ponuditi bolji dogovor.
Prema nacrtu prijedloga Evropske komisije, Brisel planira više nego udvostručiti svoju potrošnju na Grenlandu od 2028. godine. U sedmogodišnjem razdoblju potrošnja bi porasla na 530 miliona evra, a ostrvo bi se moglo prijaviti i za dodatna 44 miliona evra iz EU fondova. Podrška, koja je dosad bila usmjerena na socijalnu brigu i obrazovanje, proširila bi se i na razvoj kapaciteta za vađenje mineralnih sirovina.
“Imamo mnogo, mnogo ljudi ispod granice siromaštva, a infrastruktura na Grenlandu zaostaje, a naši se resursi prvenstveno vade bez dobre dobiti za Grenland, već uglavnom za danske kompanije”, rekao je Kuno Fencker, grenlandski opozicioni zastupnik koji podržava nezavisnost. Atraktivna ponuda Danske i EU-a mogla bi biti ključna da Grenlanđane zadrži izvan američkog dosega.
Opcija 3: Ekonomski protivudar
Od Trampovog prvog mandata u Evropi se intenzivno razmišlja o bezbjednosti bez aktivnog učestvovanja SAD. “To je teško, ali je moguće. Ali ne znam je li iko ozbiljno razmišljao o obezbjeđivanju evropske bezbjednosti protiv Amerike. To je jednostavno ludo”, rekao je Thomas Crosbie, američki vojni stručnjak s Kraljevskog danskog odbrambenog koledža.
EU na raspolaganju ima moćan alat – Instrument protiv prisile, svojevrsnu “trgovinsku bazuku” stvorenu upravo nakon prve Trampove administracije. Njime se Uniji omogućuje da uzvrati na trgovinsku diskriminaciju. Brisel je već prijetio njegovom primjenom, ali je odustao nakon postizanja dogovora. Budući da SAD i dalje nameću carine, EU bi mogao ponovno aktivirati taj mehanizam.
“Imamo izvoz u Sjedinjene Države nešto iznad 600 milijardi evra, a za otprilike jednu trećinu te robe imamo tržišni udio veći od 50 posto i potpuno je jasno da je to i moć u našim rukama”, istakao je Bernd Lange, predsjednik Odbora za trgovinu Evropskog parlamenta. Međutim, ključno je pitanje bi li Tramp ovoga puta povjerovao da je EU ozbiljna.
Opcija 4: Slanje vojske
Ako se SAD odluči za vojnu opciju, Evropa bi malo toga mogla učiniti. “Neće preventivno napasti Amerikance… jer bi to bio čin rata”, objasnio je Crosbie. Ali, prema danskom trajnom naređenju iz 1952. godine, u slučaju napada na dansku teritoriju, vojska bi trebalo “odmah da započne borbu bez čekanja ili traženja naređenja.”
Jedan diplomata EU-a sugeriše da bi evropske zemlje, na zahtjev Danske, trebalo da razmotre snaga na Grenland kako bi povećale potencijalnu cijenu američke vojne akcije. Iako te snage ne bi mogle zaustaviti invaziju, djelovale bi kao sredstvo odvraćanja.
“Mogli biste imati efekt gdje imate grupe ljudi koji su fizički na putu, poput situacije na Trgu Tiananmen, što bi potencijalno prisililo američku vojsku da upotrijebi silu ili da se povuče”, rekao je Crosbie. Ali, upozorava da takva strategija nosi visoku cijenu: “Ovo je potpuno neistraženo područje, ali je sasvim moguće da će životi ljudi biti izgubljeni u pokušaju odbijanja američkog zahtjeva za kontrolu nad Grenlandom.”
