Bruceloza, poznata i kao mediteranska ili malteška groznica, jedna je od najznačajnijih zaraznih bolesti koja pogađa životinje, ali se može prenijeti i na ljude. Riječ je o zoonozi koju izazivaju bakterije iz roda Brucella, a predstavlja ozbiljan problem kako za zdravlje ljudi, tako i za stočarsku proizvodnju.
Kako pišu Nezavisne novine, pozivajući se na informacije Instituta za zdravlje i sigurnost hrane (INZ), od bruceloze mogu oboljeti različite vrste domaćih i divljih životinja, najčešće goveda, ovce, koze, svinje i psi.
Bolest kod životinja može izazvati velike ekonomske gubitke zbog pobačaja, smanjene proizvodnje mlijeka, neplodnosti i potrebe za uklanjanjem zaraženih grla.
Iz Instituta navode da su različite vrste bakterije Brucella povezane sa određenim životinjskim vrstama. Kod goveda je najčešći uzročnik Brucella abortus, kod ovaca i koza Brucella melitensis, kod svinja Brucella suis, dok psi mogu oboljeti od Brucella canis. Najveći značaj za zdravlje ljudi imaju upravo vrste B. abortus, B. melitensis i B. suis.
Kako se bruceloza prenosi?
Bolest se među životinjama najčešće širi direktnim kontaktom sa zaraženim jedinkama, posebno nakon pobačaja, kada se bakterija može nalaziti u pobačenom plodu, posteljici, plodnim vodama i drugim izlučevinama.
Moguće je i indirektno prenošenje putem kontaminirane hrane, vode, zemljišta, opreme, odjeće i drugih predmeta koji su bili u dodiru sa zaraženim životinjama.
Poseban problem predstavlja otpornost bakterije u spoljašnjoj sredini. U hladnim i vlažnim uslovima ona može dugo preživjeti u vodi, zemljištu, sijenu, đubrivu i organskom materijalu.
Iz INZ-a upozoravaju da je najčešći način unošenja bolesti u zdravo stado nabavka zaraženih životinja.
– Zbog toga je veoma važno da se nove životinje prije uvođenja u proizvodnju pregledaju i testiraju – navode stručnjaci.
Poseban rizik predstavljaju zajednički pašnjaci na kojima mogu boraviti zdrava i zaražena grla.
Simptomi kod životinja
Najpoznatiji znak bruceloze kod životinja jesu pobačaji, naročito u kasnijim fazama graviditeta.
Kod ovaca i koza, kada se bolest prvi put pojavi u stadu, može doći do velikog broja pobačaja. Kod goveda se pobačaji često javljaju nekoliko mjeseci nakon infekcije.
Osim toga, kod zaraženih životinja može doći do zaostajanja posteljice, pada proizvodnje mlijeka, upale testisa kod mužjaka i problema sa plodnošću.
Posebnu opasnost predstavlja činjenica da zaražene životinje mogu dugo širiti bakteriju i bez jasno izraženih simptoma.
Bakterija se može izlučivati mlijekom, sjemenom, mokraćom, izmetom i drugim tjelesnim izlučevinama, zbog čega jedno zaraženo grlo može predstavljati stalni izvor infekcije za cijelo stado.
Kako se ljudi zaraze?
Ljudi se najčešće zaraze direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama ili konzumiranjem proizvoda životinjskog porijekla koji nisu dovoljno termički obrađeni.
Poseban rizik predstavljaju nepasterizirano mlijeko i proizvodi napravljeni od takvog mlijeka, naročito tradicionalni ovčji i kozji sirevi.
Najugroženije su osobe koje profesionalno rade sa životinjama – stočari, veterinari, radnici u klaonicama i laboratorijama.
Kod njih infekcija može nastati tokom pomoći pri porodu životinja, rukovanja pobačenim materijalom ili rada sa zaraženim tkivima.
Simptomi bruceloze kod ljudi
Prema podacima Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, prvi simptomi kod ljudi mogu se pojaviti nakon nekoliko dana, ali i nekoliko mjeseci nakon zaraze.
Bolest često počinje simptomima sličnim gripi – povišenom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima, umorom i izraženim noćnim znojenjem.
Kod nekih osoba simptomi mogu trajati nekoliko sedmica, dok kod drugih bolest može postati dugotrajna i vraćati se u periodima.
Neliječena bruceloza može izazvati ozbiljne komplikacije, uključujući upale zglobova, kičme, testisa, jetre i kože, ali i upalu srčanih zalistaka koja može ugroziti život.
Zbog toga se osobama koje imaju dugotrajnu temperaturu, noćno znojenje ili bolove u zglobovima, posebno ako su bile u kontaktu sa životinjama, savjetuje da potraže ljekarsku pomoć.
Prevencija je ključna
Najbolja zaštita od bruceloze jeste prevencija koja podrazumijeva redovne veterinarske kontrole, testiranje životinja, sprovođenje biosigurnosnih mjera, korištenje zaštitne opreme i izbjegavanje konzumiranja nepasteriziranih proizvoda.
U Bosni i Hercegovini program vakcinacije malih preživara vakcinom Rev-1 provodi se od 2009. godine, a veterinarske službe kroz različite mjere nastoje smanjiti pojavu ove bolesti.
Ipak, bruceloza se i dalje povremeno pojavljuje i zahtijeva stalni nadzor.
Iz Instituta ističu da je za dugoročno suzbijanje bolesti neophodna saradnja veterinara, zdravstvenih institucija i proizvođača kroz koncept „Jedno zdravlje“, koji povezuje zdravlje ljudi, životinja i životne sredine.
Samo zajedničkim djelovanjem moguće je smanjiti rizik od bruceloze i zaštititi zdravlje ljudi i životinja.
Izvori: Nezavisne novine, agroklub.ba
