Građani Bosne i Hercegovine već godinama plaćaju previsoke cijene za lične karte, iako te cijene nisu opravdane stvarnim troškovima izrade. Oko tri miliona stanovnika posjeduje ličnu kartu, a čak i ako je svako od njih preplatio samo jednu marku, ukupna šteta za građane se mjeri milionima.
Ovaj problem nije nov, ali nadležni organi, čini se, ne poduzimaju nikakve korake da isprave ovu nepravdu. Izuzetak je direktor Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) Almir Badnjević, koji već duže vrijeme ukazuje na ovaj problem.
Nedavno je za portal Klix izjavio da cijena lične karte treba biti niža jer građani ne dobijaju uslugu koju plaćaju. Konkretno, u trenutnoj cijeni uračunat je i digitalni certifikat koji zapravo nije funkcionalan.
Udruženja za zaštitu potrošača podsjećaju da država brzo reagira kada treba uvesti nove namete, ali kada se radi o snižavanju cijena, tada izostaje svaka inicijativa. Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, ističe da očigledno nikoga ne zanima da riješi ovaj problem.
„Cijena vađenja ili zamjene lične karte je visoka. Pitanje je ko će pokrenuti postupak za smanjenje tih troškova“, rekla je Marićeva za „Nezavisne novine“. Dodaje da nadležni ne konsultuju građane kada se cijene povećavaju, ali kada bi trebalo da se one smanje – tada nastaje zastoj.
Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača „Futura“ iz Mostara, navodi da je IDDEEA već omogućila potpunu digitalizaciju procesa te besplatno ponudila aplikacije svim gradovima i opštinama u BiH. Ako bi lokalne vlasti te aplikacije koristile, proces izdavanja ličnih karata bio bi znatno jednostavniji i jeftiniji. Građani više ne bi morali obilaziti razne šaltere, jer bi sve bilo objedinjeno.
„Neshvatljivo je zašto gradovi i opštine ne koriste dostupna rješenja. Ovako kasnimo najmanje 20 godina“, poručio je Bago.
Badnjević je još prošle godine istakao da građani već 11 godina plaćaju punu cijenu lične karte, iako ona ne sadrži funkcionalnosti koje su im obećane, uključujući besplatan elektronski potpis koji još uvijek nije u upotrebi.
Udruženja potrošača i stručnjaci saglasni su da je vrijeme da se ovaj problem riješi u korist građana, jer sredstva koja ulažu kroz javne prihode trebaju biti iskorištena za unapređenje javnih usluga poput obrazovanja, zdravstva i kulture.
