Vijesti

Kako se desila najveća razmjena zatvorenika između Rusije i Zapada od Hladnog rata

Rusija i zapadne zemlje predvođene SAD-om su uradile najveću razmjenu zatvorenika od kraja Hladnog rata, a ukupno su 24 osobe puštene iz zatvora i prebačene u svoje domaće zemlje.

Kada je razmjena objavljena, analitičar s BBC-a je objasnio kako se Rusija ponašala kroz cijeli proces te šta se dešavalo iza kulisa.

Tako BBC piše da je Rusija mjesecima „čuvala“ zatvorenike poput novinara Evana Gershkovicha i novinarke Alsu Kurmasheve kako bi ispregovarala razmjenu sa Zapadom.

Često su se njihova suđenja odgađala, da bi se samo „naprasno“ završila i oni bi bili osuđeni na dugotrajne kazne bez nekog pretjeranog osnova. Činjenica da su se oba procesa naglo ubrzala govori da je Rusija spremala ovu razmjenu.

Generalno gledajući, režim Vladimira Putina je i u prošlosti stavljao metu na osobe iz zapadnih zemalja koje žive ili rade u Rusiji, kako bi ih kasnije iskoristio na ovaj način.

U Rusiji ovu zovu „talačka diplomatija“, gdje bi oni bili zamijenjeni za ruske državljane bliske Putinovom režimu u Moskvi.

Putin i njegov tim računaju da će u SAD-u medijski pritisak biti značajan da se taoci na bilo koji način oslobode, pa po cijenu i razmjene.

Tako je za košarkašicu Brittney Griner, uhapšenu 2022. godine, bio ogroman pritisak javnosti da se oslobodi i dovede kući. Putin je to iskoristio i u zemlju vratio Viktora Bouta, zloglasnog prodavaoca oružja poznatijeg kao „trgovac smrću.“

U ovoj rundi pregovora, Putin jeste pustio dvoje novinara i američkog marinca Paula Wheelana, ali je nazad dobio Vadima Krasikova, koji je prema navodima njemačkih službi ubio Čečena u berlinskom parku po instrukciji ruskih agencija.

Krasikov je trebao provesti cijeli život iza rešetaka, ali je došao do nove slobode zahvaljujući ovoj razmjeni.

BBC na kraju piše da, iako će u SAD-u slaviti zbog povratka marinca i dvoje novinara, kao i drugih puštenih osoba, pozitivan odgovor na „talačku diplomatiju“ Rusije je izrazito opasan i može ugroziti sigurnost drugih ljudi koji u ovoj zemlji žive, a dolaze iz Zapadnih država.

(Klix)

Povezani članci

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Back to top button