U Latinskoj Americi, gdje je 48-satna radna sedmica prevladavajući standard, prema podacima Međunarodne organizacije rada (ILO), Meksiko se pridružuje Čileu, Ekvadoru i Venecueli.
Radna sedmica počet će se smanjivati 2027. godine, kada će se smanjiti na 46 sati, a zatim će se smanjivati za dva sata godišnje dok ne dostigne 40 sati 2030. godine.
“Ni pod kojim uslovima smanjenje radnog vremena neće dovesti do smanjenja plaća”, naglasio je Zastupnički dom u izjavi.
Ustavna reforma odobrena je s 469 glasova za i nijednim protiv. Nakon što ga je Senat usvojio prije dvije sedmice, prijedlog zakona o reformi sada treba odobrenje 17 od 32 regionalna zakonodavna tijela zemlje da bi postao zakon.
Opozicioni zastupnici kritikovali su reformu jer zadržava članak 123. meksičkog Ustava, koji se bavi radnim pravom, u kojem se navodi da “za svakih šest odrađenih dana radnici moraju imati barem jedan dan odmora s kontinuiranom plaćom”.
“Ovo je prevara”, izjavila je zastupnica Nacionalne akcije (PAN, desnica) Annia Gomez tokom zakonodavne rasprave. Patricia Mercado iz lijevog centra Građanskog pokreta (Movimiento Ciudadano) zahtijevala je da reforma izričito propiše da “za svakih pet odrađenih dana moraju biti zagarantuju dva dana odmora”.
Meksiko zauzima “jedno od vodećih mjesta u svijetu po pitanju stresa povezanog s poslom, 75 posto radno sposobnog stanovništva pati od njega, odmor je neophodan za zdrav i uravnotežen život”, dodala je.
Klix.ba
