Američki Vrhovni sud je u petak presudio da je predsjednik Donald Trump prekršio federalni zakon kada je jednostrano uveo široke carine širom svijeta, što predstavlja upečatljiv poraz za Bijelu kuću po pitanju koje je bilo centralno za predsjednikovu vanjskopolitičku i ekonomsku agendu.
Ova odluka je vjerovatno najvažniji poraz koji je druga Trumpova administracija doživjela pred konzervativnim Vrhovnim sudom, koji je prošle godine više puta stao na stranu predsjednika u nizu hitnih presuda o imigraciji, smjeni čelnika nezavisnih agencija i dubokim rezovima u državnoj potrošnji.
Šta su sudije rekli u obrazloženju
Predsjednik Vrhovnog suda John Roberts napisao je većinsko mišljenje, a sud je glasovima 6-3 zaključio da su carine premašile zakonska ovlaštenja. Sud, međutim, nije rekao šta bi se trebalo dogoditi s više od 130 milijardi dolara carina koje su već naplaćene.
„Predsjednik tvrdi da ima izvanrednu moć da jednostrano uvede carine neograničenog iznosa, trajanja i obima“, napisao je Roberts u ime suda. „S obzirom na širinu, historiju i ustavni kontekst te navodne ovlasti, mora identificirati jasno ovlaštenje Kongresa da bi je mogao koristiti.“
Hitna ovlast na koju se Trump pokušao osloniti, rekao je sud, „nije dovoljna“.
Sutkinje Amy Coney Barrett i Neil Gorsuch pridružili su se Robertsu i troje liberalnih sudija u većini. Sudije Clarence Thomas, Samuel Alito i Brett Kavanaugh bili su u manjini.
U svom mišljenju Roberts je odbacio argument administracije da predsjednik ima moć koristiti carine za regulisanje trgovine. To je pitanje koje se pojavilo tokom usmenih rasprava prošle godine, kada je Trump sugerisao da predsjednik ima inherentnu ovlast da uvede carine.
„Kada Kongres daje ovlast za uvođenje carina, to čini jasno i uz pažljivo postavljena ograničenja“, napisao je Roberts. „Ovdje to nije učinio.“
„Ne tvrdimo da imamo posebnu stručnost u pitanjima ekonomije ili vanjske politike“, napisao je Roberts. „Tvrdimo samo, kako i moramo, ograničenu ulogu koja nam je dodijeljena članom III Ustava. Ispunjavajući tu ulogu, zaključujemo da IEEPA ne ovlašćuje predsjednika da uvede carine.“
Nema objašnjenja o vraćanju novca
Većina od 6-3 nije ponudila objašnjenje o konkretnom praktičnom pitanju šta učiniti s novcem koji je administracija već prikupila kroz Trumpove carine.
Prema podacima američke Carinske i granične zaštite, kao i nedavnom podnesku koji je ta agencija dostavila Američkom sudu za međunarodnu trgovinu, federalna vlada je do 14. decembra prikupila 134 milijarde dolara prihoda od osporavanih carina, od više od 301.000 različitih uvoznika.
To pitanje će vjerovatno morati riješiti niži sudovi.
U svom izdvojenom mišljenju sudija Brett Kavanaugh naveo je da sud „danas nije rekao ništa o tome da li, i ako jeste, kako bi vlada trebala vratiti milijarde dolara koje je prikupila od uvoznika.“
Pitanje povrata novca bilo je veoma važno tokom cijelog slučaja, a zvaničnici Trumpove administracije tvrdili su da bi potencijalne isplate mogle imati razorne posljedice po američku ekonomiju.
„Taj proces će vjerovatno biti ‘haos’“, napisao je Kavanaugh.
Najznačajniji slučaj o američkoj ekonomiji u posljednjim godinama
Ovaj slučaj bio je najznačajniji koji se tiče američke ekonomije i koji je došao pred Vrhovni sud u posljednjih nekoliko godina, osporavajući zakonitost Trumpovih carina nazvanih „Dan oslobođenja“, kao i dažbina koje je uveo na uvoz iz Kine, Meksika i Kanade. U pitanju su bile desetine milijardi dolara prihoda koje je vlada već prikupila.
Takozvane „recipročne“ carine podigle su dažbine i do 50% za ključne trgovinske partnere, uključujući Indiju i Brazil, te čak do 145% na Kinu u 2025. godini.
Fokus.ba / CNN
