Sarajevo je jedan od gradova Bosne i Hercegovine u kojima je veći broj stranih radnika. Prema državnoj Agenciji za rad i zapošljavanje, u 2025. godini u Bosni i Hercegovini izdato je 6.700 radnih dozvola stranim državljanima. Od tog broja najviše radnih dozvola izdato je državljanima Indije, Nepala, Turske, Srbije, Bangladeša i Kine.
Prema odluci Vijeća ministara BiH ovogodišnja kvota radnih dozvola za strance iznosi 7.400, od čega se 4.500 odnosi na Federaciju Bosne i Hercegovine, 2.000 na Republiku Srpsku i 900 na Brčko distrikt.
Djelatnosti za koje se najviše izdaju radne dozvole strancima su građevinarstvo, prerađivačka industrija, ugostiteljstvo i hotelijerstvo.
Donedavno to nije bilo tako, pa šta se to dogodilo u međuvremenu?
Poslodavci: Stranci su nam potrebni
Ako je suditi po odgovoru predsjednika Udruženja poslodavaca FBiH Nihada Imširovića, sve je rezultat kapitalizma kroz koji razvijene države prolaze nekoliko decenija.
Imširović u izjavi za Klix.ba uvjerava da su firme iz spomenutih djelatnosti primorane zapošljavati strance jer domaćih radnika nema dovoljno.
S druge strane, dio javnosti smatra da se stranci zapošljavaju samo zato što su jeftinija radna snaga. Shodno tome, pitali smo Imširovića da li su domaći i strani radnici jednako plaćeni.
“Zapošljavanjem stranaca nikako se ne utječe na položaj domaćih radnika jer strani radnici zakonski imaju ista prava kao i domaći radnici. Plata i ostala radna prava moraju biti u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorima i internim aktima firmi. Nemamo niti jednu informaciju da postoji razlika između primanja ili tretmana između domaćih i stranih radnika”, tvrdi Imširović.
Sindikat sumnja u tvrdnje poslodavaca
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSS BiH) Samir Kurtović sumnja da su strani radnici potrebni.
U izjavi za Klix.ba je rekao da se prvenstveno trebaju zapošljavati nezaposleni u Bosni i Hercegovini, za koje je podsjetio da ih je i dalje u veliki broj, kako navodi čak 309.800. Ipak, prema njegovim riječima, pojedine kompanije nastoje zaposliti prvenstveno domaće radnike.
U osvrtu na navode da postoje nezaposleni koji odbijaju poslove, poručio je poslodavcima i vlastima da Sindikat želi znati ko su ti koji odbijaju raditi.
“Neka nam poslodavci kažu kojem su domaćem radniku ponudili posao, a da je on odbio raditi. Ta informacija bi bila korisna i zavodima za zapošljavanje kako bi znali kako ubuduće da se odnose prema tim osobama”, kazao je Kurtović.
Istakao je ono za šta smatra da su tri problema tržišta rada. Jedan je da, prema informacijama Sindikata, i dalje postoje poslodavci koji uopće ne zapošljavaju domaće radnike na neodređeno.
Prema Kurtoviću, drugi problem su niske plate. Mišljenja je da se taj problem manifestira i u tome što brojni mladi rade sezonske poslove.
“Posebno tokom ljeta odlaze raditi u inostranstvo, gdje će imati značajno veća primanja. U inostranstvu za tri mjeseca zarade ono što bi ovdje zaradili za šest mjeseci. Zbog toga pozivamo poslodavce da povećavaju plate. Sigurno je da bi 80 posto nezaposlenih počelo raditi”, uvjeren je.
Treći problem vidi u tome što prijavljeni na birou za zapošljavanje na crno rade poslove u djelatnostima za koje poslodavci tvrde da im nedostaje domaće radne snage. Rade na crno, a pritom zdravstveno osiguranje imaju preko biroa.
Za Kurtovića je još jedan razlog zašto kompanije teže pronalaze domaće radnike. Prema njegovim riječima, oni koji se vode kao nezaposleni, a zapravo rade, imaju značajne dnevnice, a ništa ne plaćaju državi jer nisu prijavljeni kao privredni subjekt.
(Ne)održivost sistema
Ekonomista i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Admir Čavalić (NiP) smatra da su bh. ekonomija i socijalni sistem neodrživi bez stranih radnika.
“Tržište rada i socijalni sistem, prvenstveno penzioni, neodrživi su bez stranih radnika. To je posebno slučaj u državi poput Bosne i Hercegovine, koja ima penzioni sistem međugeneracijske solidarnosti. Riječ je o sistemu koji se uglavnom oslanja na rad i radnike”, rekao je Čavalić.
Dakle, potrebni su radnici koji će svojim radom zarađivati penzije trenutnih penzionera. Iz Udruženja poslodavaca FBiH su više puta upozorili da jedan radnik zarađuje penziju za jednog penzionera, što je daleko od optimalnog omjera – tri do četiri radnika na jednog penzionera.
Član Udruženja poslodavaca Adnan Smailbegović je ranije procijenio da bi bilo potrebno 100.000 radnika javnog sektora zaposliti u privatni sektor te zaposliti još 150.000 ljudi u privatni sektor kako bi se postigao omjer 1,7 radnika na jednog penzionera, što je slučaj u Evropskoj uniji.
Čavalić je napomenuo da pojedine države svoje socijalne sisteme zasnivaju na potrošnji, oporezivanju nekretnina i nekim drugim porezima. U socijalnim sistemima gdje to nije slučaj, kakav je onaj u Bosni i Hercegovini, dodaje, događaju se krize kada nema radnika.
Te krize će se dogoditi ako se obistini procjena koju je ranije istakao federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić (NiP), a to je da bi broj stanovnika Bosne i Hercegovine u narednih 30 godina mogao biti manji od milion i po, s dominantnom populacijom treće dobi.
“Populizam” i biranje poslova
Čavalić smatra da među ljudima s oba ideološka pola postoji populizam, koji se svodi pod jedan kišobran, kada je riječ o zapošljavanju stranih radnika. Prvo se osvrnuo na desni populizam.
“Desni populizam je ksenofobija, u smislu da se tvrdi da će stranci napraviti problem. Problem će se dogoditi ako ovo pitanje stavljamo pod tepih. Zbog toga je potrebno tražiti radnike koji se mogu brzo prilagoditi u bh. društvu”, poručio je.
Zatim je govorio o onome što je nazvao lijevi populizam.
“Ponekad je podržan i od sindikata. Tvrdi se da će strani radnici oduzeti radna mjesta. To je netačno jer ti stranci rade poslove koje stanovništvo Bosne i Hercegovine ne želi raditi”, kazao je.
Pitali smo ga kako kao ekonomista tumači to što dio stanovništva, uglavnom mladi, više ne želi raditi određene poslove, prvenstveno fizičke.
“To je sasvim normalno na tržištu rada, to je pokazatelj rasta pregovaračke moći dijela radnika. Kao ekonomista istražujem stavove mladih, koji imaju potpuno drugačije obrasce ponašanja na tržištu rada. Ne žele dugoročno graditi karijeru u jednoj firmi. Ne pristaju na loše uslove rada. To je prirodno i pokazatelj rasta standarda”, odgovorio je.
Sloveniju je istakao kao primjer države koja je, kako je kazao, prije 20 godina počela prolaziti kroz ono što je u Bosni i Hercegovini na početku.
“U Sloveniji se to dešavalo prije 20 godina, kada su građani Bosne i Hercegovine odlazili u ovu državu da bi radili uglavnom zanatske poslove. Slovenci su mogli kazati da im Bosanci i Hercegovci uzimaju poslove ili se suočiti s tim da među njima postoje oni koji ne žele raditi određene poslove, odnosno da žele raditi atraktivnije poslove”, naveo je Čavalić.
Osvrnuo se i na ono što je za pojedine apsurd – ako se smanjuje broj zaposlenih, otkud potražnja za stranim radnicima.
“Problem je što se tržište rada gleda kao homogeno, a ono je vrlo heterogeno. Otkazi se događaju u pojedinim sektorima dok se povećava potražnja za radnicima u drugim sektorima. Shodno tome, ne možemo govoriti o kontradiktornosti”, obrazložio je.
Prijedlog mjera
Sagovornik Klix.ba je izdvojio tri mjere za koje smatra da se njima može povećati broj stranih radnika u Bosni i Hercegovini.
Prva mjera je liberalizacija procedure zapošljavanja i povećanje godišnjih kvota na 30.000 dozvola jer je trenutnih 6.000 do 7.500 nedovoljno u odnosu na potrebe i praksu susjedne Hrvatske koja, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova odobrava više od 110.000 dozvola.
Da je liberalizacija potrebna pokazuje to da je u FBiH nemoguće zaposliti stranog kuhara za kinesku kuhinju jer su na biroima oni koji su se školovali za kuhara.
Druga mjera je saradnja države s privatnim agencijama za zapošljavanje koje bi na globalnom tržištu selektovale i privlačile najkvalitetnije radnike.
Kao treću mjeru je izdvojio uvođenje dualnog srednjoškolskog obrazovanja na engleskom jeziku. To bi olakšalo integraciju stranih radnika i privuklo strane studente koji bi nakon školovanja mogli ostati raditi u Bosni i Hercegovini.
Klix. ba
