Kupci prve nekretnine u Banjaluci, Sarajevu i drugim većim gradovima neće moći ostvariti puni povrat PDV-a, ukoliko ostanu na snazi trenutno predložena pravila iz Nacrta pravilnika o dopuni Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u.
Naime, predviđeno je da se maksimalna cijena stana za koju je moguć povrat PDV-a određuje na osnovu prosječne cijene novih stanova u BiH, koju objavljuje Agencija za statistiku BiH. U praksi, to znači da će u računanje ulaziti i cijene stanova u znatno jeftinijim manjim sredinama, što znatno snižava prosjek i dovodi u nepovoljan položaj kupce u urbanim centrima.
Povrat znatno manji od stvarno plaćenog PDV-a
Prema podacima za drugi kvartal 2025. godine, prosječna cijena novog stana u BiH iznosila je 3.147 KM po kvadratu, dok je u Banjaluci ta cijena bila 3.649 KM. Kupac koji je platio 530,20 KM PDV-a po kvadratu dobit će povrat samo 456,40 KM – razliku će morati pokriti sam.
Dodatno, pravilnik uvodi i gornji limit ukupnog povrata – maksimalno 24.557,74 KM, bez obzira na stvarno plaćen iznos PDV-a. Time kupci većih stanova u skupljim gradovima neće moći ostvariti povrat u punom iznosu.
Građani mogu uticati kroz javne konsultacije
Nacrt pravilnika je još u fazi javne rasprave. Uprava za indirektno oporezivanje (UIO BiH) otvorila je 11. septembra e-konsultacije, koje traju 15 dana. Građani i pravna lica mogu se registrovati na portalu ekonsultacije.gov.ba i dostaviti svoje komentare.
Predstavnik u Parlamentarnoj skupštini BiH, Saša Magazinović, podsjetio je da je Zakon o povratu PDV-a na prvu nekretninu usvojen u aprilu, ali da se Parlament ne izjašnjava o pravilniku – konačnu verziju donosi Upravni odbor UIO nakon završenih konsultacija.
Stručnjaci upozoravaju na nelogičnosti
Ekonomista Igor Gavran smatra da je metodologija određivanja prosječne cijene nelogična iz ugla tržišta i stvarnih kupaca.
„Ako uzmete prosjek cijena iz Sarajeva, Banjaluke, ali i iz Čajniča ili Drvara, gdje su nekretnine višestruko jeftinije, dobijate iznos koji ne odgovara realnosti urbanih sredina, gdje se stanovi zaista kupuju“, ističe Gavran.
On upozorava da ovakav pristup, iako štiti budžet, ne pruža stvarnu podršku kupcima – pogotovo mladima koji teško mogu priuštiti nekretninu bez pomoći države. Dodaje i da bi se, radi pravičnosti, morala uvesti dodatna ograničenja – poput imovinskog i dohodovnog cenzusa, kako bi se spriječile zloupotrebe od strane imućnijih građana.
„Svrha zakona treba da bude pomoć onima kojima je najpotrebnija, a ne podsticaj za spekulacije i povećanje cijena. Dugoročno, najbolji način da se riješi problem stambenog pitanja jeste – smanjenje cijena nekretnina, a ne ovako ograničeni i manjkavi modeli pomoći“, zaključuje Gavran.
infobijeljina.com
