BANJALUKA – Premijera prve nacionalne opere u jednom činu “Jazavac pred sudom” u izvedbi Simfonijskog orkestra Narodnog pozorišta Republike Srpske, biće održana na Velikoj sceni ove kuće u ponedjeljak, 3. novembra, sa početkom u 20 časova.
Opera je djelo čuvenog banjalučkog kompozitora Vlade S. Miloševića, libreto je po još čuvenijoj pripovijeci Petra Kočića napisao Ranko Risojević, komad na scenu postavlja reditelj Milan Bogdanović, dok je dirigent Dušan Vere Urošević.
“Operu ‘Jazavac pred sudom’ komponovao je Vlado Milošević kao potpuno zreo čovjek i kompozitor, koji nije imao šta novo da otkriva, kome je na neki način sve bilo jasno, kako u Kočiću, tako u sebi i u muzici. O ‘Jazavcu’ mi smo mnogo razgovarali. On je odranije nosio tu temu, ali ga je trebalo podsticati. Na kraju, ja sam pred njega stavio libreto. Dogovorili smo se bili da se držimo originalnog teksta, kome se ništa neće dodavati, ali iz koga ću ja izostaviti neke redove, ponavljanja, da smanje statičnost, a pripomognu povećanju dramatičnosti i tako olakšaju kompozitorski posao”, kazao je Ranko Risojević o operi.
Risojević dodaje da je Vlado Milošević komponovao operu za kratko vrijeme, 1977. godine.
“Naravno, kao i sve ostalo što je uradio ranije, i ovo djelo bilo je tipično njegovo. Kritičari su ga pitali da li bi u ovoj operi bilo mjesta za hor i balet, a on odgovara: ‘Bilo bi mjesta u ‘Jazavcu’ i za hor i za balet, ali bi to trebalo da uradi neki drugi čovjek, drugi kompozitor; ja to nisam mogao, bez obzira na činjenicu koju su isti ti kritičari istakli, što sam izraziti horski kompozitor. Ja nikada nisam išao za dopadljivošću ni u privatnom životu, ni u kompozitorskom radu, uvijek sam slijedio samoga sebe. Opisao sam i prikazao sam sredstvima muzičke umjetnosti našeg čovjeka, Zmijanjca, višestruko'”, podsjeća Risojević.
Govoreći da je opera “Jazavac pred sudom”, u okviru svih djela Vlade Miloševića, izuzetno u svakom pogledu, Risojević dalje podsjeća na Miloševićeve riječi.
“U svojoj vrsti i u mome stilu, i u svim svojim komponentama formalno to je moje najsavršenije djelo, ili još više, napisano u najpogodnijem momentu u odnosu na postupni hod kojim sam išao u svom životnom putu, sve korak po korak. Samo se po sebi razumije da ja ne kažem da je i najbolje. Ne treba ‘Jazavca’ posmatrati odvojeno od mojih ostalih djela. Djelo je u fakturi ogoljeno, osiromašeno, svedeno na najmanju mjeru izražajnih sredstava, a zar bi i mogao siromašni seljak, kmet, biti prikazan bogatom i raskošnom zvučnom paletom, sa upotrebom baleta i hora”, svojevremeno je govorio Vlado Milošević, koji je rođen 1901. u Banjaluci, a preminuo 1990. godine u rodnom gradu.
Dušan Vere Urošević uoči premijere kaže da je ova opera svoju praizvedbu imala 1978. godine u Sarajevu, da bi nakon toga gostovala u Osijeku.
“U Banjaluci je igrala samo jednom, i to 1981. godine, na proslavi 50 godina umetničkog rada i 80. rođendana Vlade Miloševića. Od tada opera više nije izvođena, niti je pokušana njena revitalizacija u bilo kom pogledu. Štaviše, celokupno stvaralaštvo Vlade Miloševića nakon smrti, 1990. godine, postalo je nedovoljno istraženo i izvođeno. Sve ove činjenice dovele su do opredeljenja da se, nakon skoro 45 godina, obnovi prva bosanskohercegovačka opera ‘Jazavac pred sudom’ i njenom obnovom revitalizuje njena partitura, izvođenje, ali lik i delo Vlade Miloševića”, kaže dirigent.
Određene kritike nakon izvođenja opere “Jazavac pred sudom”, kako on kaže, podijelile su stručnu javnost od nerazumijevanja do pohvala.
“Opera je nazivana mono-operom zbog dominacije lika Davida Štrpca, ali i anahronom u smislu muzičkog toka. Kako je i sam Milošević predlagao da se doda uvertira, a kasnije saznajemo da je bio vrlo naklon dirigentskim intervencijama, može se zaključiti da se u smislu revitalizacije interpretacije mogu uraditi određene i sasvim legitimne izmene, koje ne utiču na muzički i dramski tok”, ističe Urošević.
Ulogu Davida Štrpca igra Mladen Prodan, tenor, sudija je Strahinja Đokić, bas, pisarčić Tamaš Kiš, bariton, doktor je Pavle Pavić, glumac i bariton, a na sceni ćemo gledati Žensku pjevačku grupu ANIP “Veselin Masleša” u sastavu Tara Matijaš, Adrijana Banjac, Bojana Stojić, Mila Topić i Lena Milunović.
Scenografija je djelo Dunje Kostić, a kostimi Ivane Ristić.
“David dolazi u sud da podnese tužbu protiv jazavca koji mu je napravio štetu na imanju. Na prvi pogled, sve djeluje jasno, čovjek traži pravdu. Međutim, kako postupak odmiče, postaje očigledno da sistem ne zna kako i gdje da smjesti ni Davida ni njegov problem. U središtu ove priče je sukob dvije ideologije. S jedne strane stoji birokratski mehanizam, hladan, formalan, zatvoren u jezik paragrafa i hijerarhije. Sa druge strane je čovjek, pojedinac koji dolazi iz prirode, iz iskustva, iz razuma”, kaže reditelj Bogdanović.
On dodaje da je ova priča suočavanje te dvije logike: one koja funkcioniše kroz administraciju i kontrole i druge koja počiva na osjećaju, neformalnosti i iskustva koje nije normirano.
“Sudnica, u kojoj se vodi ovaj neobični slučaj, nije mjesto rješenja, već prostor u kojem se, ispod fasade zakona i reda, otkrivaju Potemkinova sela: sistemi koji postoje više zbog slike, nego zbog stvarne svrhe. ‘Jazavac pred sudom’ je napisan početkom 20. vijeka, u doba Austrougarske, kad su se ljudi iz naroda morali snalaziti unutar složenog i njima nerazumljivog mehanizma. Kočić ovom satiričnom jednočinkom ne problematizuje samo aparat moći, već postavlja pitanja o odgovornosti. Poslije više od sto godina, osjećaj izgubljenosti pred sistemom nije nestao. Naprotiv, možda je postao još složeniji”, navodi reditelj.
Sastav Simfonijskog orkestra Narodnog pozorišta Republike Srpske čine Dušica Blaženović, Teodor Ikanović, David Saramandić, Rade Živanović (prve violine), Mina Đekić, Sonja Saramandić, Anastasija Arsenić, Marko Ružić (druge violine), Đorđe Milovanović, Srna Majar (viole), Ozren Četković, Nikola Vukelić (violončela), Marko Kovačić (kontrabas), Marija Pilipović (flauta i pikolo), Maša Malešević (oboa), Dejan Trkulja (klarinet), Mihalj Sič (fagot), Krešimir Sušac (horna), Alan Husein (truba), Slobodan Veselinović (trombon), Grigorije Andrejević (perkusije), Milan Milić (timpani), Lazar Radoja (nototekar) i Mario Nikolić (notograf).
nezavisne novine
