Zanimljivosti

Škorpije preuzimaju brazilske gradove: Broj uboda porastao za 250 posto

Naučnici su u novoj studiji  povezali naglu urbanizaciju i klimatske promjene s rastom broja ljudi koji su doživjeli ubode škorpija, te kazali kako ove životinje preuzimaju brazilske gradove, piše Guardian.

Prema podacima brazilskog sistema za prijavu zaraznih bolesti, od 2014. do 2023. zabilježeno je više od 1.1 milion uboda škorpiona. U istom periodu broj prijava uboda porastao je čak 250 posto, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Frontiers in Public Health.

Pogodni uslovi

Porast broja slučajeva povezan je s brzim i neplanskim razvijanjem gradova i favelama, koje karakteriziraju gusta naseljenost i loše zbrinjavanje otpada. Urbana područja šire se na prirodna staništa škorpiona te stvaraju nove, pogodne uslove za njihov opstanak.

– Urbanizacija u Brazilu duboko je promijenila ekosisteme – rekla je glavna autorica studije Manuela Berto Puka (Pucca), docentica na Državnom univerzitetu Sao Paulo.

– Gradovi nude sve što škorpioni trebaju, mnogo zaklona (u zidovima, odvodima, ruševinama i građevinskom otpadu), stalnu toplinu i pouzdan izvor hrane u obliku žohara i drugih urbanih beskičmenjaka – dodala je.

Posebno im odgovaraju kanalizacije koje su tokom cijele godine tople, gotovo bez predatora i pune hrane, posebno žohara. Neke vrste škorpiona mogu preživjeti i do 400 dana bez hrane i razmnožavati se bez parenja, zbog čega ih je teško iskorijeniti. Toplija ljeta i periodi jakih kiša i suša također pogoduju njihovu širenju jer su prilagođeni toplim i vlažnim uslovima.

Više smrtnih slučajeva

Prema privremenim podacima za 2024., škorpioni su u Brazilu uboli gotovo 200.000 ljudi, a 133 osobe su umrle nakon uboda.

Istraživači procjenjuju da će se između 2025. i 2033. pojaviti još dva miliona slučajeva.

– Stvarni razmjeri ovog problema vjerojatno su mnogo veći od onoga što pokazuju službene brojke – naveli su istraživači, jer se mnogi ljudi odluče sami liječiti kod kuće te uopće ne potraže liječničku pomoć.

Istraživači navode da 0.1 posto prijavljenih uboda završi smrću, a najugroženiji su djeca i starije osobe. Zdravi ljudi obično se potpuno oporave, no mogu danima osjećati bol i nelagodu. Simptomi uključuju bol, peckanje, oticanje, crvenilo, trnce i mučninu.

Smatra se da u Evropi ima više od 35 autohtonih vrsta škorpiona iako ne postoji sveobuhvatno istraživanje o promjenama u njihovim populacijama.

(Avaz.ba)

Povezani članci

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Back to top button