U poslednjih pet godina, osnovni životni troškovi jedne prosječne porodice u Republici Srpskoj porasli su za približno 800 KM, dok su prosječna primanja u tom periodu porasla za samo 580 KM. Ovi podaci, koje je objavio Savez sindikata i Zavod za statistiku Republike Srpske, ukazuju na činjenicu da je prosječna porodica postala siromašnija za oko 220 KM mjesečno. To znači da porodice danas imaju manje novca za podmirenje osnovnih troškova života, kao što su hrana, komunalni računi i prevoz.
Jedan od ključnih faktora koji je doveo do ovih rezultata jeste konstantni rast troškova ishrane. U junu ove godine, troškovi za hranu u sindikalnoj potrošačkoj korpi činili su čak 46% ukupnih troškova, što je povećanje od 9% u odnosu na prije pet godina. Na primjer, troškovi prehrane krajem 2020. godine iznosili su oko 728 KM, dok su danas 1.265 KM, što je razlika od skoro 540 KM.
Za porodice sa prosječnim primanjima od 1.500 KM, čak 80% tih primanja mora da se izdvaja za ishranu, dok ostatak novca teško može da pokrije komunalije i druge osnovne potrebe.
Osim troškova hrane, primjećuje se da su mnoge osnovne životne namirnice poskupjele za 50% do 60% u posljednjih pet godina. Na primjer, ulje je poskupelo za oko 45%, mlijeko i hljeb za 65%, dok su cijene mesa (junetina, piletina, svinjetina) porasle za 50% do 60%. U poređenju sa 2020. godinom, danas se za prosječnu platu može kupiti 80 litara mlijeka manje i 50 kilograma hljeba manje nego prije.
Ukoliko uporedimo cijene u Republici Srpskoj sa nekim evropskim zemljama, situacija je poražavajuća. U Njemačkoj i Austriji cijene osnovnih namirnica, poput mlijeka i hljeba, su čak niže nego u Srpskoj. Na primjer, tuce jaja u Njemačkoj košta 3,6 KM, dok je kilogram krompira 1,9 KM, a domaći tvrdi sir oko 18 KM.
Penzioneri, kojih je oko 230.000 u Srpskoj, naročito su pogođeni rastom cijena. Prosječna penzija od 630 KM ne može pokriti ni 50% troškova ishrane, koji čine samo manje od četvrtine sindikalne potrošačke korpe, koja je u junu ove godine iznosila 2.770 KM.
Ekonomisti upozoravaju da bi se ovaj deficit mogao povećati u narednim godinama, jer trgovci i proizvođači ne namjeravaju značajno sniziti cijene. U trenutnoj situaciji, minimalna plata i nedavne korekcije od strane Vlade Srpske nisu dovoljne da bi se pratili rastući troškovi života.
Igor Gavran, ekonomista, ističe da je situacija za radnike sa prosječnom platom postala sve teža. Kako kaže, danas je mnogo teže nego prije, jer potrošačka korpa ne uključuje ni troškove za stambene ili kreditne obaveze.
Sličan stav ima i slovenački ekonomista Matej Lahovnik, koji je za “Glas Srpske” izjavio da bi građani trebali “glasati nogama” i kupovati tamo gde je jeftinije, jer bi to mogao biti jedini način da prisile vlasnike trgovačkih lanaca da smanje cijene.
Rast troškova i primanja – Komparacija (2020. vs 2025.)
| Kategorija | 2020 | 2025 |
|---|---|---|
| Sindikalna korpa | 1.945 KM | 2.744 KM |
| Gorivo | 1,90 KM | 2,35 KM |
| Plata | 970 KM | 1.475 KM |
Stop trikovima: Prikriveno podizanje cijena
Jedan od trendova koji također opterećuje potrošače u Srpskoj jeste prikriveno povećanje cijena kroz smanjivanje pakovanja proizvoda. Na primjer, trgovci često smanjuju količinu proizvoda, ali cijena ostaje ista. Francuska je nedavno donijela zakon koji obavezuje trgovce da obavještavaju kupce o smanjenom pakovanju, što bi moglo poslužiti kao uzor i za zemlje u regionu.
