Zemlja se okreće sve brže: Najkraći dani u julu i avgustu kraći i do 1,6 milisekundi

ATLANTA – Rotacija Zemlje se ubrzava, što će u julu i avgustu 2025. rezultirati kraćim danima, objavili su naučnici. Iako su te razlike neprimjetne za svakodnevni život – od svega 1,3 do 1,6 milisekundi – one imaju značajne posljedice za globalne tehnološke sisteme.
Prema podacima Međunarodne službe za rotaciju Zemlje i referentne sisteme (IERS), uz podršku instituta poput Skripsovog instituta za okeanografiju, dani 10. jula, 22. jula i 5. avgusta 2025. godine biće kraći od uobičajenih 86.400 sekundi. Najkraći dan do sada zabilježen – 10. juli – trajao je 1,36 milisekundi manje od 24 sata.
Glavni uzrok ovih promjena je položaj Mjeseca, ali i niz dodatnih faktora – sezonske promjene u atmosferi, gravitacione sile, kao i promjene u rotaciji Zemljinog jezgra. Dok su te oscilacije male, mogu dugoročno izazvati probleme u sistemima koji se oslanjaju na precizno vrijeme, poput GPS-a, računarskih mreža i telekomunikacija.
Nakon 1972. godine, kada je uočen ozbiljan nesklad između atomskog vremena i rotacije planete, uvedena je takozvana „prestupna sekunda“ kako bi se UTC – Koordinisano univerzalno vrijeme – uskladilo sa stvarnim kretanjem Zemlje. Do danas je dodato 27 takvih sekundi, ali nijedna od 2016, jer se Zemlja ubrzava.
Naučnici upozoravaju da bi ovo ubrzanje moglo uskoro dovesti do potrebe za negativnom prestupnom sekundom – prvi put u istoriji – što bi predstavljalo ogroman izazov za digitalne sisteme, slično poznatom Y2K problemu iz 2000. godine.
„Zemlja i njena atmosfera funkcionišu kao sistem – ako atmosfera usporava zbog sezonskih promjena, sama planeta mora da ubrza da bi se očuvao ukupni ugaoni moment“, pojasnio je geofizičar Dankan Egnju sa Univerziteta Kalifornija u San Dijegu. On je takođe istakao da čak i klimatske promjene, poput topljenja leda na polovima, usporavaju rotaciju širenjem mase okeanom.
Uprkos tome što su ove promjene u milisekundama, njihovo pažljivo praćenje je ključno – jer i najmanja odstupanja mogu uticati na sinhronizaciju globalnih mreža, od finansija do satelita.




