Ovo je dodatno povećalo zabrinutost da bi američke snage imale ograničenu vatrenu moć u bilo kakvom budućem sukobu sa Kinom.
Oružani sistemi na koje se ovo odnosi su krstareće rakete Tomahawk, koje se koriste za gađanje ciljeva duboko u neprijateljskoj teritoriji, te presretači Patriot i THAAD koji služe za odbranu od nadolazećih projektila i dronova.
“Sjedinjene Američke Države imaju dovoljno municije za svaki mogući scenarij u ratu u Iranu, ali su iscrpljene zalihe stvorile ‘prozor ranjivosti’ za potencijalni sukob na zapadnom Pacifiku”, naveo je Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) u svom novom izvještaju koji je ustupljen novinskoj agenciji Associated Press. “Vrijeme potrebno za obnovu tih zaliha stoga je postalo velika briga”.
Kina ima jasno deklarisan cilj da osigura da njena vojska bude sposobna, po potrebi i silom, zauzeti Tajvan do 2027. godine, što stručnjaci više vide kao ambiciju nego kao strogo postavljen rok. Ipak, kineski predsjednik Xi Jinping upozorio je ovog mjeseca da bi SAD i Kina mogli završiti u sukobu ili čak otvorenom ratu ukoliko Washington bude loše upravljao odnosima sa ovim samoupravnim ostrvom.
Analiza ovog vašingtonskog think tanka (istraživačkog centra) uzima u obzir historijski prijedlog budžeta za odbranu u iznosu od 1,5 biliona dolara za 2027. godinu republikanske Trumpove administracije. Tim budžetom se značajno ubrzava potrošnja na visokotehnološku municiju koja je započela pod demokratskom Bidenovom administracijom. Iako u Kongresu postoji dvostranačka saglasnost za povećanje zaliha, u izvještaju se navodi: “Danas problem nije novac; problem je vrijeme”.
“Potrebno je vrijeme za proširenje proizvodnih kapaciteta i izgradnju ovih složenih sistema”, stoji u izvještaju, uz napomenu da će prozor ranjivosti trajati “nekoliko godina dok se zalihe ne vrate na prethodne nivoe i još nekoliko godina prije nego što dostignu nivoe koje ratni stratezi priželjkuju”.
Iako su podaci o zalihama municije povjerljivi, iz CSIS-a su poručili da u budžetskim dokumentima Pentagona postoji dovoljno javno dostupnih informacija na osnovu kojih se mogu procijeniti vremenski okviri proizvodnje.
Predsjednik Donald Trump i ministar odbrane Pete Hegseth insistirali su na tome da su SAD sposobne voditi bilo koji rat. Oni vrše pritisak na odbrambene kompanije da ubrzaju proizvodnju naoružanja, a Hegseth je prošlog mjeseca poručio američkim zakonodavcima da će vojna potrošnja pod Trumpovim vodstvom pomoći proizvođačima da udvostruče, pa čak i utrostruče svoje kapacitete.
Tokom sastanka Trumpovog kabineta u srijedu, Hegseth je pohvalio napore predsjednika da se proširi državni sektor vojne proizvodnje, navodeći da privatni ugovarači ulažu u nove fabrike i proizvodne linije “kako bismo oružje dobijali brže nego ikad prije”.
Glavni glasnogovornik Pentagona Sean Parnell u izjavi je rekao da vojska “ima sve što joj je potrebno da djeluje u vrijeme i na mjestu po izboru predsjednika”.
“Izveli smo višestruke uspješne operacije širom naših borbenih komandi, istovremeno osiguravajući da američka vojska posjeduje ogroman arsenal sposobnosti kako bi zaštitila naš narod i naše interese”, rekao je Parnell.
Neki vojni stručnjaci se ne slažu s tim. Zvaničnici Pentagona su “znali pravu istinu o našim vojnim zalihama i nadam se da su nekom rekli: ‘Hej, ako krenemo u ovu borbu, i prema najkonzervativnijim procjenama povlačimo naše zalihe do kritičnog nivoa'”, rekla je Virginia Burger, viša analitičarka za odbrambenu politiku iz nadzorne grupe Project On Government Oversight (Projekat za nadzor vlade) i bivša oficirka marinaca.
Pogrešne procjene
Zabrinutost zbog smanjenih zaliha bila je glavna tema nedavnih kongresnih saslušanjima. Za demokrate, zalihe municije su krunski dokaz protiv rata u Iranu, koji je Trump pokrenuo bez odobrenja Kongresa. Pojedini republikanci pak tvrde da problem proizlazi iz odluke SAD-a da pošalje sisteme protivzračne odbrane Patriot u Ukrajinu nakon ruske invazije 2022. godine, iako nekoliko američkih saveznika također koristi te sisteme.
Korijeni ovog problema mogu se pratiti sve do završetka Hladnog rata, pojasnio je Mark Cancian, penzionisani pukovnik marinaca i viši savjetnik u CSIS-u, koji je napisao studiju zajedno sa istraživačem Chrisom H. Parkom.
Nakon pada Sovjetskog Saveza krajem 1991. godine, SAD su pretpostavljale da će budući ratovi biti kratki i regionalni, sa veoma malom potrebom za ogromnim količinama naprednog oružja, rekao je Cancian u intervjuu.
Pentagon je naručivao relativno male količine jer se vjerovalo da vojsci neće trebati previše ovakvog oružja.
Vojne kompanije su odgovorile isto, bazirajući proizvodnju na relativno malim proizvodnim pogonima.
Rat Rusije protiv Ukrajine pokazao je da sukobi mogu biti dugotrajni i da zahtijevaju duboke zalihe naprednog oružja, rekao je Cancian. Istovremeno, američki vojni stratezi su kroz vojne simulacije pripremali planove za moguće sukobe na zapadnom Pacifiku.
“Način razmišljanja se počeo mijenjati, ali naprosto treba vremena za stvaranje zaliha”, rekao je Cancian, dodajući da dio problema predstavlja i uhodavanje komplikovane mreže lanaca snabdijevanja i podizvođača koji proizvode visoko-sofisticirane komponente.
Administracija predsjednika Joea Bidena treba dobiti određene zasluge za pokretanje razgovora sa vojnom industrijom, ulaganje novca u industrijsku bazu i povećanje proizvodnje, kaže Cancian. On je nekada nadgledao nabavke vojne opreme pri Uredu za upravljanje i budžet tokom mandata predsjednika Georgea W. Busha (republikanca) i Baracka Obame (demokrate).
“Dosta ljudi u Trumpovoj administraciji sklono je govoriti kako je sve bilo užasno prije nego što su oni stigli, a to nije istina”, izjavio je Cancian. “Međutim, istina je da je Trumpova administracija zaista znatno povećala finansiranje”.
SAD su na Iran ispalile više od 1.000 projektila Tomahawk, a prema procjenama CSIS-a mogle bi proći godine, sve do kraja 2030., da se predratne zalihe u potpunosti obnove. U izvještaju se navodi da se godišnje proizvede manje od 200 projektila Tomahawk zbog malih narudžbi iz prošlosti. Međutim, proizvođač Raytheon ima cilj da poveća kapacitet na više od 1.000 komada godišnje.
Kompanija RTX, pod kojom Raytheon posluje, odbila je komentarisati saznanja CSIS-a jer još nisu imali uvid u izvještaj. Ipak, iz RTX-a su podsjetili na ulaganja vrijedna nekoliko milijardi dolara u cilju poticanja proizvodnje, što obuhvata i proširenje postrojenja u Alabami i Arizoni.
Kada su u pitanju izuzetno traženi sistemi protivzračne odbrane, zamjena čak 290 presretača THAAD (Terminal High Altitude Area Defense), koji su obarali iranske dronove i projektile, mogla bi potrajati do kraja 2029. godine, procjenjuje CSIS. Popunjavanje zaliha od više od 1.000 presretača Patriot trebalo bi biti završeno do sredine 2029. godine.
Lockheed Martin znatno povećava proizvodnju municije za oba sistema, dok su isporuke THAAD-a “izgleda preraspoređene kako bi američke potrebe dobile prioritet ispred onih koje imaju saveznici i partneri”, bilježi CSIS.
“Isporuke Patriota predstavljaju dilemu za Sjedinjene Američke Države zbog potrebe da obnove vlastite zalihe, pomognu Ukrajini u odbrani od ruskih raketnih napada i istovremeno zadovolje potrebe još 17 drugih država koje koriste taj presretač”, navodi se u izvještaju.
Iz Lockheeda Martina je u saopštenju rečeno da kompanija do 2030. ulaže 9 milijardi dolara te da “već isporučuje opipljive rezultate u ispunjavanju povećane potražnje za municijom, što uključuje najavu o izgradnji novog pogona u Alabami od prošle sedmice, zajedno sa preko 20 drugih pogona širom Sjedinjenih Američkih Država”.
U međuvremenu, iz CSIS-a poručuju da potencijalni sukob sa Kinom ipak “nije toliko mračan”, s obzirom na to da je američka vojska nedavno demonstrirala svoje sposobnosti protiv Irana, Venecuele i pobunjenika Huta u Jemenu.
“Kina je itekako svjesna da nema nedavnog borbenog iskustva i da se vrlo loše pokazala u svom posljednjem ratu, onom protiv Vijetnama 1979. godine”, ističe se u izvještaju. “Upravo bi ta razlika u iskustvu mogla sačuvati odvraćanje sve dok se zalihe američke municije ponovo ne obnove”.
Klix.ba
