Gejts upozorava: Vještačka inteligencija mijenja profesije, ništa neće biti kao prije
Bil Gejts, direktor Microsofta, istakao je da bi vještačka inteligencija (AI) mogla značajno uticati na dvije ključne profesije – medicinu i obrazovanje – i da bi mogla eliminisati dugogodišnji manjak ljekara i nastavnika.
„AI će doći i osigurati medicinski IQ, i više neće biti manjka ljekara“, izjavio je Gejts u epizodi podkasta „People by WTF“ objavljenoj prošlog petka.
Kao neko ko je posvećen javnom zdravlju, Gejts je naglasio da mnoge zemlje, posebno Indija i države u Africi, i dalje pate od ozbiljnog nedostatka medicinskog osoblja. Sličan problem prisutan je i u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje izvještaj Američkog udruženja medicinskih koledža predviđa da će do 2036. godine nedostajati oko 86.000 ljekara, uključujući specijaliste i doktore opće prakse.
„Zemlji su potrebne stotine hiljada ljekara kako bi svi imali jednaku zdravstvenu zaštitu – uključujući manjine, one bez osiguranja i ljude koji žive u ruralnim područjima“, izjavio je Majkl Dil, direktor za istraživanje radne snage u toj organizaciji.
Gejts ističe da će AI igrati ključnu ulogu u ublažavanju tog problema, kroz automatizaciju zadataka kao što su fakturisanje, vođenje bilješki i preciznije dijagnoze. Medicinske startap kompanije poput Suki, Zephyr AI i Tennr već prikupljaju milijarde dolara za razvoj rješenja koja će povećati produktivnost u zdravstvenom sektoru.
Konzultantska firma McKinsey predviđa da bi generativna AI mogla povećati produktivnost u zdravstvu i farmaciji za do 370 milijardi dolara.
Gejts također upozorava na transformaciju u obrazovanju, jer prema podacima iz 2023. godine, čak 86 posto osnovnih i srednjih škola u SAD-u ima poteškoća s zapošljavanjem nastavnika. Zbog toga su neke škole, poput David Game College u Londonu, počele koristiti AI alate kao što je ChatGPT za podršku učenicima, što je postalo pilot-program za pripremu učenika za ispite.
Iako postoji zabrinutost da bi AI mogao omogućiti prepisivanje, mnogi nastavnici smatraju da generativna AI ima potencijal da uštedi vrijeme i poboljša učenje, naročito u uslovima kada je teško popuniti nastavni kadar.
Gejts, međutim, ne misli da će samo ljekari i nastavnici biti pogođeni promjenama koje donosi AI. On smatra da će ova tehnologija također uticati na fizičke poslove, poput rada u fabrikama, građevinskim radovima i čišćenju. „Ruke moraju biti zaista vješte da bi se ti poslovi obavljali. I mi ćemo to postići“, rekao je.
Tehnološki divovi poput Nvidije ulažu značajna sredstva u razvoj humanoidnih robota koji će moći obavljati manuelne zadatke poput pakovanja robe u skladištima i čišćenja podova, kako bi smanjili troškove rada i poboljšali efikasnost.
Gejts vjeruje da će budućnost rada biti drastično drugačija, te da bi ljudi mogli raditi kraće radne nedjelje ili se ranije penzionisati. „Bit će potrebno gotovo filozofsko preispitivanje pitanja: ‘Kako bi vrijeme zapravo trebalo da se provodi?’“, zaključio je.
Gejts također priznaje da je ovo pitanje izazovno za njega: „Teško je za nas – ja sam gotovo 70 godina proveo u svijetu u kojem je sve nedostajalo – da promijenimo način razmišljanja.“
Podsjetio je na predviđanje ekonomiste Džona Mejnarda Kejnsa iz 1930. godine, koji je smatrao da bi tehnološki napredak mogao smanjiti radnu nedjelju na samo 15 sati, dok većina ljudi danas i dalje radi oko 40 sati sedmično.
„Ne moram da radim. Radim zato što hoću. Zašto? Zato što je zabavno“, zaključio je Gejts.
(Avaz.ba)
