Iza svake ove priče stoji neviđena i hrabrost i odvažnost, ističu iz Zavoda
Zavod za statistiku RS danas je objavio da je u 2025. godini u porodilištima u RS na svijet je došlo 8.825 živorođene djece, od čega je 3.876 prvorođenih beba. Među porodiljama su i tri žene starije od 50 godina koje su prvi put rodile
U najvećem broju slučajeva, žene koje su prvi put postale majke pripadaju starosnoj grupi od 25 do 29 godina, nakon čega slijedi starosna grupa od 30 do 34 godine. U 93,4 posto slučajeva, kako ističu, žene koje su prvi put postale majke tokom 2025. godine, bile su u svojim dvadesetim ili tridesetim godinama života. Ipak, podaci govore i da je sve više primjera u kojima se to dešava u četrdesetim, pa čak i u pedesetim godinama.
Tako je u toku 2025. godine zabilježeno da je 108 žena u starosnoj grupi 40 do 44 godine prvi put postalo majka, potom 15 žena iz starosne grupe 45 do 49 godina, te tri žene iz starosne grupe 50 do 54 godine.
Velika promjena u odnosu na 2016. godinu
To je, navode iz Zavoda, velika promjena u odnosu na 2016. godinu, kada je 55 žena u starosnoj grupi 40 do 44 godine prvi put postalo majka, te šest žena iz starosne grupe 45 do 49 godina. Slučajevi majčinstva u 50-im godina tada nisu zabilježeni, bilo da je riječ o prvorođenom, drugorođenom djetetu, ili nekom od sljedećih po redu rađanja.
Zbirno posmatrano, u 2025. godini, u Republici Srpskoj 126 žena starosti 40 ili više godina prvi put je postalo majka, dok je 2016. godine zabilježena 61 takva pojava. Prosta računica otkriva da je u toku samo jedne decenije više nego udvostručen broj žena koje su prvo dijete rodile nakon 40. godine.
– Iza svake ove priče stoji neviđena i hrabrost i odvažnost. Stoji, također, i splet različitih faktora i okolnosti lične, socijalne, psihološke ili medicinske prirode. One prirode i onih okolnosti koje samo život zna da ispiše. Dugotrajna medicinska borba za potomstvo, kasniji pronalazak srodne duše ili potreba da se žena najprije profesionalno ostvari, neki su od glavnih razloga ove pojave – istakli su iz Zavoda.
Ističu da ratovi 1990-ih i tranzicija koja je uslijedila, u manjem ili većem obimu su utjecali na svakog stanovnika bosanskohercegovačkog entiteta RS, odnosno BiH i regiona. Navode da odgađanje rađanja često nije bilo samo rezultat lične želje za profesionalnim usavršavanjem i napredovanjem.
– Nije to nužno ni promjena životnog stila, po uzoru na Zapad, već najčešće odraz duboke potrebe za sigurnošću. U godinama koje su uslijedile trebalo je najprije da se osiguraju posao, stambeni prostor i elementarni uslovi i stabilnost. To je u određenim slučajevima direktno utjecalo na pomjeranje granice za formiranje porodice ka kasnim tridesetim, četrdesetim, pa čak i pedesetim godinama – naveli su iz Zavoda.
Granica se pomjera iz godine u godinu
Statistika, kako dodaju, egzaktno pokazuje da se granica rađanja iz godine u godinu pomjera naviše, ali indirektno govori i da su granice starosti redefinisane.
– Današnje i žene i muškarci su često u mnogo boljoj formi u poređenju sa generacijom svojih predaka. Bolji kvalitet života, ishrana, medicinske usluge i fizička aktivnost čine da su roditelji danas i u petoj i u šestoj deceniji vitalni i sposobni da isprate zahtjeve koji se tiču odrastanja djeteta – ističu iz Zavoda.
Dodaju da iako majčinstvo u 50-im godinama nema značajan utjecaj na demografsku sliku u RS, ono je individualno posmatrano neprocjenjivo, a medicinski gledano zapanjujuće.
– Neprocjenjivo i zapanjujuće zato što predstavlja simbol lične borbe i pobjede i istinski dokaz da nikada, zaista, nije kasno – zaključuju iz Zavoda.
