Njemačka i Irska najizloženije američkim carinama, Brisel pregovara o trgovinskom sporazumu
Gotovo jedna petina ukupnog izvoza robe iz Evropske unije odlazi na tržište Sjedinjenih Američkih Država, a sektori automobilske i farmaceutske industrije trenutno su pod najvećim pritiskom potencijalnih američkih carina.
Posebno ranjive u ovom kontekstu su Njemačka i Irska ekonomija. Nakon što je američki predsjednik Donald Trump u aprilu uveo carinu od 25 posto na uvoz automobila i autodijelova, Njemačka se istakla kao zemlja EU koja bi mogla pretrpjeti najveće gubitke. Istraživački centar Bruegel tada je procijenio da bi ovakve carine dugoročno mogle smanjiti njemački BDP za 0,4 posto.
Uz automobilsku industriju, potencijalno uvođenje carina i na farmaceutski sektor dodatno bi pogodilo irsku ekonomiju, s obzirom na to da farmaceutski proizvodi čine čak 15 posto izvoza EU u SAD. Pojedini izvještaji navode da bi carine na lijekove mogle dostići i do 200 posto.
Iako će konačan učinak zavisiti od visine carinskih stopa koje Washington odluči primijeniti, kao i od odgovora EU, očekuje se da će ekonomski udarac biti neujednačeno raspoređen. Prema procjenama Bruegela, šteta za ekonomiju EU mogla bi iznositi oko 0,3 posto BDP-a, što se upoređuje s predviđenim rastom realnog BDP-a Unije od 1,1 posto u 2025. godini, prema proljetnoj prognozi Evropske komisije.
Trgovinska razmjena sa Sjedinjenim Američkim Državama i dalje je od ključnog značaja za EU. U 2024. godini, SAD su bile najveći vanjski partner bloka, čineći 20,6 posto ukupnog izvoza robe. Automobilski sektor trenutno se smatra najranjivijim, budući da se ne očekuju veća izuzeća od postojećih carina. Prema Oxford Economicsu, uvođenje carina moglo bi smanjiti obim trgovine EU za oko osam posto u narednih pet godina.
Osim Njemačke i Irske, među zemljama s najvećom vrijednošću izvoza robe u SAD i najvećom izloženošću američkim tarifama nalaze se i Italija, Francuska i Nizozemska. U međuvremenu, Brisel intenzivno radi na postizanju novog trgovinskog sporazuma s Washingtonom kako bi se ublažile moguće posljedice za evropsku privredu.
