Objavljeni finansijski izvještaji političkih stranaka: Ko su članovi „kluba milionera“?

Finansijski izvještaji političkih partija u Bosni i Hercegovini za prošlu godinu otkrili su da su neke stranke i dalje u tzv. „klubu milionera“, prednjačeći po visini prihoda.
Kao i ranijih godina, na vrhu liste je Stranka demokratske akcije (SDA), sa ostvarenih 4,2 miliona KM prihoda. Slijedi je Socijaldemokratska partija (SDP) sa 3,4 miliona KM, a treći je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa 3,2 miliona KM.
Većina sredstava dolazi iz budžeta različitih nivoa vlasti, dok značajan dio čine i donacije fizičkih lica. Primjera radi, SDA je iz budžeta prihodovala 3,2 miliona KM, a od fizičkih lica 703.000 KM. SDP je od ukupnog iznosa 2,1 milion KM dobio iz budžeta, a od fizičkih lica i članarina 670.000 KM, dok su od pravnih lica ostvarili dodatnih 43.000 KM, a čak 604.000 KM od vlastite imovine.
SNSD je tokom godine zabilježio prihod od 3,2 miliona KM, dok je HDZ BiH odmah iza sa 2,8 miliona KM, od čega je 2,4 miliona KM došlo iz budžeta, a ostatak iz donacija.
U klub milionera ulazi i Demokratska fronta (DF) sa 1,1 milion KM prihoda, ali i 1,2 miliona KM rashoda, dok je Narod i pravda ostvarila 1,3 miliona KM, uglavnom iz budžetskih sredstava. Koalicioni partner Naroda i pravde, Naša stranka, imala je nešto više od milion KM prihoda, od čega 743.000 KM iz budžeta.
Partije sa nešto manjim prihodima:
-
PDP: 935.000 KM (678.000 KM iz budžeta)
-
Socijalistička partija: 750.000 KM (459.000 KM iz budžeta, 191.000 KM od fizičkih lica)
-
Ujedinjena Srpska: 662.000 KM (395.000 KM iz budžeta)
-
SDS: 559.000 KM (407.000 KM iz budžeta, najmanji prihod među većim strankama)
Posebno je zanimljiv primjer Narodnog fronta Jelene Trivić, koji je imao prihode od 676.000 KM, od čega nijedna marka nije došla iz budžeta, već 665.000 KM od fizičkih lica. Rashodi stranke iznosili su 797.000 KM.
Sporna transparentnost
Prema bivšem predsjedniku CIK-a BiH, Vehidu Šehiću, u finansijskim izvještajima postoje brojne nelogičnosti. On navodi da su često nevidljivi troškovi poput plaćanja posmatrača ili navodnog plaćanja glasova, koji se ne pojavljuju u zvaničnim rashodima. Šehić smatra da CIK nema dovoljne kapacitete za detaljnu finansijsku kontrolu i poziva na uključivanje dodatnih institucija poput finansijske policije i državnih revizora.
Ukupni bilans za 2023. godinu:
-
Ukupni prihodi svih stranaka: 29,2 miliona KM
-
Prihodi iz budžeta: 20,8 miliona KM
-
Donacije fizičkih lica: 3,5 miliona KM
-
Prihodi od članarina: 2,5 miliona KM
-
Ukupan dug stranaka: 6,9 miliona KM
Finansijska slika političkih stranaka još jednom je otvorila pitanje transparentnosti i kontrole nad trošenjem javnih sredstava u svrhu političkog djelovanja.