
Kanadski premijer Mark Carney u utorak je odgovorio na nove američke carine od 50 posto na pojedine kanadske proizvode uvođenjem recipročnih mjera na oko 20 milijardi dolara američkog uvoza, uključujući čelik, mliječne proizvode, kućanske aparate i poljoprivrednu opremu.
Carney, koji je prošle godine došao na vlast uz obećanje da će se suprotstaviti američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, poručio je: “U ratu ste kada vas napadnu. Mi smo napadnuti.”
Dodatnu eskalaciju najavio je premijer Ontarija Doug Ford, rekavši da je spreman obustaviti isporuke električne energije i ključnih minerala prema SAD-u. Ubrzo nakon toga Trump je zaprijetio novim carinama na kanadsku autoindustriju ako Kanađani ne “stanu u red.”
Ipak, stručnjaci upozoravaju da još postoji prostor za povlačenje s ruba ozbiljnijeg trgovinskog rata. Bivša američka trgovinska pregovaračica Wendy Cutler ocijenila je da je izlaz moguć ako postoji politička volja, dok Christopher Sands iz Centra za studije SAD-a i Kanade pri Univerzitetu Johns Hopkins podsjeća da su trgovinski pregovori dvije zemlje i ranije bili napeti, posebno oko kanadskog tržišta mliječnih proizvoda i subvencioniranog izvoza drvne građe.
Za mogući dogovor važan je i tajming. Američke carine uvedene u subotu odnose se na oko 20 milijardi dolara, odnosno približno pet posto kanadskog izvoza u SAD, pa analitičari ne očekuju trajnu ekonomsku štetu velikih razmjera.
Uz to, kanadske uzvratne carine stupile bi na snagu tek 8. septembra, dok bi Trumpove dodatne carine na automobile važile od 1. januara, što ostavlja vrijeme za pregovore.
Pregovori su prošle sedmice nakratko izgledali blizu dogovora, ali su propali u petak. Carney je rekao da su Amerikanci pokušali “uništiti naše glavne industrije, uključujući automobile, čelik i aluminij. … To je bio jedan od glavnih razloga zašto smo rekli ne. Bio je to loš sporazum.”
Prema navodima Kanađana, Washington je tražio i pravo veta na trgovinske sporazume koje bi Kanada sklapala s drugim državama.
Ulog je visok za obje strane. Prošle godine dvije zemlje ostvarile su robnu razmjenu vrijednu 880 milijardi dolara, Kanada 72 posto svog izvoza šalje u SAD, dok američke pogranične zajednice zavise od kanadske struje, poljoprivrednici od kanadskog đubriva potaše, a rafinerije na američkom Srednjem zapadu od nafte iz Alberte.
Zbog toga dio analitičara očekuje da bi u narednim sedmicama ipak mogla prevladati spremnost na privremeno rješenje.
Klix.ba
